Direktor Кancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović rekao je danas da Srbija, u trenutku kada se ceo svet takmiči za liderstvo u eri veštačke inteligencije, postavlja ambiciozne ciljeve, što podrazumeva da svoje podatke čuva u zemlji, kao i da razvija sopstvene sisteme i softvere zasnovane na veštačkoj inteligenciji.
On je za RTS rekao da je Srbija u prethodnoj deceniji postavila čvrste temelje razvoja digitalne infrastrukture izgradnjom Državnog data centra u Кragujevcu i nabavkom prvog superkompjutera, koji se takođe nalazi u Кragujevcu.
„U skladu sa strategijom Srbija 2030 planirano je značajno proširenje postojećih kapaciteta državnih data centara u Кragujevcu i Beogradu, kao i izgradnja dva nova državna data centra u Nišu i Novom Sadu. Cilj je da do 2030. godine ukupna snaga svih državnih data centara u Srbiji dostigne više od 200 megavata, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na postojeće kapacitete“, kazao je Jovanović.
Naveo je da je prvi superkompjuter u Srbiji već u velikoj meri popunjen kapacitetima, zbog čega je u toku instalacija drugog superkompjutera, čije puštanje u rad očekujem u aprilu.
„On će biti čak sedam puta brži od postojećeg. Istovremeno očekujemo i ratifikaciju sporazuma u Narodnoj skupštini za nabavku trećeg superkompjutera, koji bi trebalo da stigne do kraja godine. Sa tri superkompjutera Srbija će raspolagati veoma značajnim, možda i jednim od najvećih kapaciteta u ovom delu Evrope“, rekao je Jovanović.
Dodao je da Srbija, zahvaljujući superkompjuterima i domaćim stručnjacima, ima kapacitet da razvija sopstveni jezički model zasnovan na veštačkoj inteligenciji.
„U tom procesu koristićemo i podršku francuske kompanije Mistral, jednog od najbrže rastućih tehnoloških startapa u Evropi. Sarađivaćemo sa njihovim inženjerima kako bismo ubrzali razvoj i primenu ovih tehnologija“, rekao je Jovanović.
Prema njegovim rečima, važno je da građani razumeju značaj razvoja domaćeg jezičkog modela.
„Alati poput ChatGPT-a i drugih globalnih sistema koriste onu količinu srpskog jezika i podataka koju mogu da pronađu na internetu. Za nas je važno da u razvoj sopstvenog modela uključimo naše kulturno nasleđe, književnost, naučna dela i sve ono što čini bogatstvo srpskog jezika, kako bi veštačka inteligencija mogla da razume naš jezik, kontekst i kulturu. Plan je da do 2027. godine, kada nas očekuje jedan od najvećih međunarodnih događaja – Ekspo 2027, predstavimo kako funkcioniše srpski jezički model“, kazao je Jovanović.
Veštačka inteligencija će uticati na čak 40 odsto svih poslova: Ko je prvi na udaru – lekari, profesori, programeri?