Srbija

12.03.2026. 12:50

Nova ekonomija

Autor: Marija Stankov

Kad se iza ponude za posao krije industrija „za odrasle“: Šta ako se javite na obmanjujući oglas

Obmanjujući oglasi za posao usavršili su se do te mere da mogu izgledati potpuno legitimno, čak i kada se radi o prevari, govore stručnjaci. Kako tražioci posla, naročito mladi i studenti, mogu da se zaštite?

Envato

Doll’s feet in pink shoes stick out of pink gift box on pink background.

Srbija

12.03.2026. 12:50

Kada se 23-godišnja studentkinja Milica Jovanović prijavila za posao menadžera ljudskih resursa u marketinškoj kompaniji u Beogradu nije mogla da pretpostavi da će njeno zaduženje biti regrutovanje modela koji snimaju sadržaj za odrasle. Kompanija Siam Creative Hub predstavljala se kao marketinška agencija, nova na tržištu Srbije.

Prvo iznenađenje Milicu je čekalo na adresi kompanije – radilo se o običnoj stambenoj zgradi, a na interfonu nije bilo oznake firme. Na poslednjem spratu vrata joj je otvorila Ruskinja. Ušla je sa njom u običan, višesoban stan i sele su u dnevnu sobu.

„Tada već počinje da me malo hvata panika, zato što mi celokupan događaj izgleda jako sumnjivo“, kaže Milica.

Žena joj je rekla da je njihova kompanija nešto poput „Onli fensa“, platforme poznate po tome što nudi pretplatu na porngrafski sadržaj, uglavnom samostalnih kreatora.

‘’Rekla je da tu bih ja bila regruter plus recepcionista. Dobijala bih bonus za svaku devojku koju dovedem i usmeravala mušterije iza u sobe kod devojaka koje rade’’, kaže Milica.

Pitala me je da li bi mi bilo okej da se devojke šetaju gole po stanu. To im je izgleda značilo digitalni marketing

Zbog svega toga je posumnjala da je reč o prostituciji. Rekla je da nije zainteresovana i napustila stan.

Iz tajlandske firme Siam Creative Hub, koja je objavila oglas, nisu odgovorili na pitanja Nove ekonomije poslata mejlom, dok broj telefona koji je kompanija navela nije u funkciji. Više nema ni oglasa na koji se Milica javila na leto prošle godine.

Direktorka organizacije koja se bori protiv eksploatacije i trgovine ljudima Astra, Marija Anđelković, upozorava da je danas mnogo teže prepoznati lažne oglase za posao.

„Pre 20-30 godina lažni oglasi za posao su bili lakše prepoznatljivi. Danas su se mnogo usavršili i mogu izgledati potpuno legitimno, čak i kada se radi o prevari“, kaže Anđelković za Novu ekonomiju.

Iz Astre navode da su lažni oglasi za posao najčešći način vrbovanja ljudi u lanac trgovine ljudima. Anđelković naglašava da je to različita pojava od prostitucije, ali kaže da je Milica na vreme prepoznala znake za uzbunu da se radi o sumnjivoj kompaniji.

U istraživanju organizacije Astra o trgovini ljudima iz 2022. godine navodi se da osobe koje su obmanute ne moraju nužno postati žrtve trgovine ljudima, ali je izvesno da su im svakako narušena radna prava.

Najčešće obmane odnose se na uslove rada i visinu zarade, dok je 6,8 odsto ispitanika iz opšte populacije u Srbiji navelo da je bilo obmanuto u vezi sa vrstom posla, lokacijom radnog mesta ili samim poslodavcem, koji mogu biti pogrešno predstavljeni u oglasima za posao, što Miličino iskustvo ilustruje.

Znaci upozorenja i prijava sumnjivih oglasa

Znaci upozorenja na koje tražioci posla treba da obrate pažnju nisu uvek jasni sami po sebi. U Miličinom slučaju, to što firma nije imala sajt nije joj samo po sebi bilo sumnjivo – pretpostavila je da razlog može biti to što je firma nova na tržištu Srbije.

To što se „Siam Creative Hub“ nalazio u stambenoj zgradi bilo je sumnjivo, ali je pomislila da firma možda još nije zakupila poslovni prostor, dok obavlja intervjue i regrutaciju.

Nakon neprijatnosti na razgovoru, Milica Jovanović se obratila portalu InfoStud, na kojem je našla oglas kompanije. Tražila je da se oglas povuče, a njeni podaci poslati poslodavcu izbrišu.

InfoStud je obećao da će proveriti o čemu se radi, a da prijavu državnim organima mora da podnese ona, kao oštećena strana, ukoliko želi. U odgovoru su naveli i da se za brisanje ličnih podataka mora obratiti poslodavcu, odnosno kompaniji.

Milica kaže da je oglas stajao na sajtu još dve-tri nedelje. Na pitanja Nove ekonomije, iz InfoStuda priznaju da je u ovom slučaju trebalo „odlučnije reagovati“ i da su zbog ovog slučaja pokrenuli unapređenje internih procedura.

„U trenutku objave oglasa mi smo imali registracione podatke kompanije, ali se iz njih nije moglo zaključiti čime se tačno kompanija bavi. Kada smo dobili informacije o detaljnijoj prirodi delatnosti, insistirali smo kod kompanije da pruži potpunu transparentnost (što kompanija i jeste uradila, sedam dana nakon Miličinog intervjua)“, kazali su iz InfoStuda.

Poslodavac je izričito negirao da se bavi bilo kakvim nezakonitim aktivnostima, naveo da posluje kao live streaming studio u okviru legalnih medijskih aktivnosti, a da to podrazumeva video sadržaje za odrasle sa isključivo virtuelnom interakcijom, navodi InfoStud u odgovoru.

Oglas je jednostavno istekao na portalu, a ostao je samo opis kompanije, u kojem se navodi da Siam Creative Hub sarađuje sa odraslim stvaraocima koji izvode interaktivne lajv prenose putem velikih međunarodnih platformi.

„Ovo može uključivati flertovanje, lične razgovore i razne oblike isključivo virtuelne interakcije sa gledaocima iz celog sveta. Sadržaj se kreira u sigurnom i legalnom okruženju“, navodi se u opisu kompanije.

Inače, Siam Creative Hub navodi da su registrovani u Bangkoku, ali ove kompanije nema u zvaničnom registru firmi Tajlanda, koji je dostupan onlajn. Njihova navodna beogradska ćerka-firma je Luminax Studio, ali u Srbiji nije registrovana firma tog imena. Pošto više nema oglasa, a na kontakt telefone i mejlove se niko ne javlja, nije poznato da li ova „kompanija“ i dalje radi i zapošljava.

Kome se obratiti

Advokat Nenad Cvjetićanin kaže za Novu ekonomiju da je u slučaju oglasa na koji se javila Milica reč o prikrivenom oglašavanju, koje krši odredbe Zakona o oglašavanju.

„Za punoletne učesnike, po sadašnjem zakonodavstvu Srbije, sama proizvodnja i distribucija pornografskog materijala (izuzev dečje pornografije) nije direktno zabranjena krivičnim zakonom. Ponuda posla bila je u toj industriji, što nije zabranjeno, ali mora biti jasno istaknuto“, objašnjava Cvjetićanin.

On kaže da prenosioci oglasne poruke, odnosno platforme za oglašavanje, imaju obavezu da uklone ili ne objave oglas koji „očigledno krše zakon“, ali da kršenje zakona u ovom slučaju nije bilo očigledno.

Istu obavezu imaju kada im se ukaže na neistinitost podataka iz oglasa, ali nemaju obavezu da sami proveravaju podatke oglašivača, istinitost adrese, telefonskog broja i slično.

„Nije ni realno očekivati da prenosilac proverava te podatke, jer broj oglasa na platformi ovog tipa može prelaziti hiljade. Sa druge strane prenosilac, po prijavi, odnosno po ukazivanju na neistinitost identifikacionih podataka o oglašivaču, odnosno njegovoj delatnosti, isti mora ukloniti’. Ukoliko to ne učini zajedno sa oglašivačem može biti odgovoran za nadoknadu štete prema kandidatkinji (primaocu poruke)’’, objašnjava Cvjetićanin.

Ukoliko postoji sumnja da firma ili oglas nisu legitimni, prijava se može podneti nadležnim institucijama. Ako firma nije registrovana, slučaj može proveriti tržišna inspekcija, dok je za registrovane agencije nadležna inspekcija Ministarstva rada, objašnjava direktorka Astre Marija Anđelković.

U ozbiljnijim slučajevima (kao što je ovaj) moguće je obratiti se i policiji, koja zatim procenjuje da li postoji osnov za dalju istragu. Slučaj može biti tretiran kao prekršaj ili krivično delo, odnosno može se goniti po privatnoj tužbi ili službenoj dužnosti, objašnjava ona.

Ovakvo oglašavanje nije vezano za jednu platfromu ili medij, nego se može pronaći svuda na internetu.

Anđelković kaže da većina mladih nema svest o opasnostima koje nose lažni oglasi za posao.

Istraživanje koje je Astra radila sa mladima na završnoj godini fakulteta i srednjih stručnih škola, a koji traže posao, pokazala je da samo oko 15 odsto njih ima svest da postoji trgovina ljudima i da tako nešto može da se desi kada apliciraju za posao.

„Zbog toga je ta prevencija ključna. Mladi moraju da znaju da to postoji. Ne da se nužno plaše i da sada postoji neki opšti strah od apliciranja za posao, kao da svuda vreba neka opasnost, ali da znaju da je tako nešto moguće i šta onda raditi u tim slučajevima i kako se zaštititi“, kaže Anđelković.

Astra SOS telefon za pomoć žrtvama trgovine ljudima i proveru legitimnosti poslodavaca dostupan je na broju + 381 11 785 0000 i besplatnoj liniji 0800 101 201. Svi pozivi su poverljivi a telefon je dostupan 24/7.

Tužilaštvo u Zrenjaninu: Ispitujemo prijavu o trgovini ljudima i kršenju prava radnika iz Bangladeša

 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.