Izjavu Ministarke unutrašnje i spoljne trgovine Jagode Lazarević da će izmeniti uredbu o ograničenju marži, kao i da su trgovci i dalje „drsko kreativni“, tumačim kao pokušaj da na neki način vlast kaže da još nešto može da uradi po tom pogledu, rekao je danas Vasko Kelić sa Instituta društvenih nauka.
On je u emisiji „Nova ekonomija danas“ koji se emituje na Jutjub kanalu Nove ekonomije da se čini da reakcije javnosti na ograničenje marži nisu bile tako pozitivne, ali da vlast želi a pokaže da „još nije završila sa ovom temom“.
Dodao je i da ne veruje da će ova uredba dati efekte.
Ministarka je najavila da će trgovci morati da zaključe anekse ugovora sa dobavljačima, jer i dalje pokušavaju a nadoknade deo profita koji su imali i da tako pokušavaju a vrše pritisak na dobavljače. Kelić kaže da se to trgovcima neće dopasti.
„Na osnovu same izjave ministarke, deluje kao da su smislili da naplate usluge povezane sa rabatom (logistička podrška i slično). Mislim da to neće imati značajnije efekte na same cene. To je crno-belo gledanje na stvari. Ali nije tako. Svaki od učesnika u lancu ima neke profite i marže. A marža nije jednako profit. To nije isto i trgovci nisu jedini koji ostvaruju profit I marže, a fokus je nekako stavljen na njih“, rekao je Kelić.
Objasnio je i kako čitav lanac od stvaranja proizvoda do polica u trgovini funkcioniše.
Dodao je i da je cena proizvoda definisana i kretanjima na tržištu, kao i da više od 50 odsto vrednosti marže odlazi na plate zaposlenih u prodaji, pa ga tako ne bi čudilo ukoliko bi došlo do otpuštanja zaposlenih.
Kelić je gostujući u emisiji kazao i da se mora voditi računa o tržištu, ali id da Komisija za zaštitu konkurencije „mora da se probudi iz zimskog sna“.
„Transparentnost konkurencije je nikakva, a upitan je i kapacitet da se ta analiza radi“, dodao je on.
O tome zašto je cena kafe uprkos ograničenju i dalje visoka, Kelić je govorio u emisiji Nova ekonomija danas koju možete pogledati na Jutjub kanalu Nove ekonomije.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije na kraju juna 2026. godine iznosile su 29,6 milijardi evra. U odnosu na kraj maja smanjene su za 273,2 miliona evra, saopštila je NBS. Neto devizne rezerve (bruto d...
Ekonomske aktivnosti u Srbiji funkcionišu slično kao i spoljna politika zemlje - sa svima smo dobri, dok se ne zahteva poštovanje prava ili igranje po pravilima. Ali kao i uvek u životu, ne možete da budete ...
Vlasnici privatnih benzinskih pumpi izjavili su danas da ne mogu da prodaju dizel gorivo poljoprivrednicima po povlašćenoj ceni od 184 dinara po litru, kako je promenom propisa predvidela Vlada Srbije, piše ...
Grad Beograd je, kroz svoje sekretarijate, u 2025. godini sklopio ugovore vredne najmanje 85 miliona evra bez raspisivanja javnih nabavki. Iako Zakon o javnim nabavkama predviđa pojedine slučajeve u kojima z...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.