U Srbiju je ušlo 28.873 putničkih motornih vozila u trećem kvartalu ove godine što je manje za oko jedan odsto u odnosu na isti period prethodne, dok je, sa druge strane, izlaz putničkih motornih vozila iz Srbije veći za 4,2 odsto. Gledajući koje strane tablice prelaze našu granicu, najviše ih je iz Austrije, Nemačke i Mađarske.
Primetan porast putnikčkih vozila koja su ulazila u Srbiju beleže austrijske registarske tablice, kojih je bilo više 76.318 što je oko 84 odsto povećanje.
Isto tako, znatan je porast putnikčkih vozila koja ulaze u Srbiju i to od strane crnogorskih tablica – gde je u trećem kvartalu 2023. godine bilo zabeleženo 1.470 vozila, dok je sada, u trećem kvartalu ove godine, zabeleženo 8.159 vozila – što je porast od oko 450 odsto.
Ukupan broj putnika koji su svim vrstama putničkih prevoznih sredstava ušli u Srbiju tokom trećeg kvartala 2024. godine veći je za 0,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Ukupan broj putnika izašlih iz Srbije veći je za 1,5 odsto – pri čemu je broj putnika u vozilima s domaćom registracijom veći je za 6,8 odsto, dok je u vozilima sa stranom registracijom manji za 0,3 odsto.
Koji granični prelazi su najaktivniji
Najveći broj vozila ušao je preko graničnih prelaza s Hrvatskom, 24 odsto, a potom preko graničnih prelaza sa Mađarskom 19,2 odsto i Severnom Makedonijom 16,4 odsto.
Najveći broj ulaza zabeležen je preko graničnih prelaza Preševo 15,5 odsto, Batrovci 14,9 odsto i Gradina 12,2 odsto.
Najveći broj vozila u trećem kvartalu 2024., u odnosu na treći kvartal 2023. godine, ušao je preko graničnih prelaza Mehov Krš i Kelebija, a broj vozila izašlih na prelazima Mali Zvornik i Vatin je procentualno najveći u odnosu na ostale granične prelaze, navodi se u izveštaju Republičkog zavoda za statistiku.
Preko graničnih prelaza s Hrvatskom izašao je najveći broj putničkih prevoznih sredstava 22,3 odsto, zatim preko graničnih prelaza sa Mađarskom 18,5 odsto i Severnom Makedonijom 16,6 odsto.
Tri prelaza s najvećim prometom putničkih prevoznih sredstava u izlazu iz Srbije jesu Preševo, sa 15,5 odsto, Batrovci 12,8 odsto i Gradina, sa 12,3 odsto.
Poljoprivreda u škripcu – jedina stavka privrede koja beleži kontinuiran pad