Srbija

14.07.2017. 10:57

Neda Vulović - N1

Autor: Nova Ekonomija

Marčelo: U Srbiji nemamo sistem, imamo kaubojštinu

Srbija

14.07.2017. 10:57

Niz štrajkova koji se u ovom trenutku dešavaju u Srbiji govori da instalirana bajka ne može da traje večno, a ona će se završiti kada krčanje creva postane glasnije od onoga što se čuje sa šarenih medija, ocenio je u Novom danu muzičar i pisac Marko Šelić Marčelo.

„Kod nas ima zanimljiv manirizam – plata ili honorar ne moraju da budu na vreme, a da se radi mora svaki dan. Što bi klinci rekli: ‘Tebra, dođem ti u petak’. Žao mi je što ljudi kroz to prolaze, ali mi je drago što su počeli da se bune“, kaže Marčelo.

Izgleda da nam nije dovoljno loše

Naglašava da treba strahovati jer su se građani Srbije poslednji put masovno probudili posle ratova, sankcija i bombardovanja i pita da li je to mera i kraj fitilja.

„Trenutno sam ogorčen na broj ljudi koji je kazao da to tako treba, pa na broj ljudi koji je rešio da ne kaže ništa, odnosno nije glasao. Znači, nije nam dovoljno loše“, objašnjava gost Novog dana.

Insistiranje na radu, radu i radu ne vidi kao pojavu specifičnu za Srbiju, već kao odliku kapitalizma svuda u svetu, ali dodaje da kod nas to znači pristajanje na priču o platama od 20.000 dinara.

„U tome je sva prevara, vrhunski cinizam ove vlasti koja nam prodaje priču. Nemoj da se buniš jer ćeš imati 0 dinara, nemoj da praviš sindikat jer ćete izgubiti svi poslove. To je ono zbog čega živiš i to ne sad, nego jednog dana kada se otvore radna mesta imaćeš platu od 20 hiljada“, objašnjava Marčelo i dodaje da ostaje da se vidi koliko je zapravo dubok ambis očaja.

Ovde ljudi biraju stomak umesto kičme

On postavlja pitanje „zašto ljudi pristaju na to“ i sam daje odgovor – ljudi selektivno spasavaju svoju anatomiju, odnosno biraju stomak umesto kičme.

„Razumem u kakvim su moralnim dilemama ljudi koji su roditelji. Cela ta priča ‘moram zbog dece’, mislim da na duže staze to ne vredi, ta deca će imati manje kičme od roditelja“, ističe gost Novog dana.

Centri za socijalni rad u Beogradu bili su mesto zločina u dva navrata kada su muškarci ubili svoje biše supruge, a jedan i svoje dete. Marčelo kaže da ako se to dešava u takozvanim kontrolisanim uslovima, onda je pitanje šta se dešava u uslovima koji nisu kontrolisani.

„U psihologiji postoji pojam nasilje sistema. Tada ne maltretira konkretna osoba nego čitavo ustrojstvo stvarnosti gde nema konkretnog krivca, već je sistem usmeren protiv tebe. Ili ne mora da bude protiv tebe, ali nećeš biti zaštićen“, ocenjuje Marčelo društvo u kojem živimo.

Ovo je  javašluk

Dodaje da je doboljno da građanin ima bilo kakvog posla sa sudom ili zdravstvom pa da vidi da to nije sistem već, kako kaže, javašluk u kojem je građanin prinuđen da koristi alternativna sredstva da bi dobio ono što mu treba.

„To je kaubojština“, naglašava Marčelo i dodaje da naš „nesistem“ počinje da odnosi ljudske živote usred bela dana.

On pita šta je to potrebno jednom društvu da shvati da u njemu ništa ne valja i ukazuje da su poslednji izbori pokazali da vrlo malo ljudi misli tako.

Prema njegovom mišljenju, jedna od krivaca za ovakvu situaciju su mediji koji afirmišu nasilno ponašanje objavljujući i najavljujući na naslovnim stranama nasilje koje se dešava u rijaliti programima.

„Kada je tek krenuo da metastazira medijski kancer Marić, govorio sam da će to dovesti do toga da uživo gledmao snaf film. Ova pošalica sa rijalitima, vrag će odneti šalu. Kada gledam naslovne strane to se sada dešava. Na taj način se skreće pažnja sa stvarnosti, a ovakve stvari su bumerang“, objašnjava Marčelo.

Kaže da o nasilju treba da se govori, ali da je pitanje načina na koji se to radi – ne kao o zabavi u maniru „ko će danas da se poubija“, već ozbiljno i odgovorno.

„To vidimo na primeru parade, kada je neko rešio da problema nema, problema više nema. Samo treba hteti. Ali mi sada imamo tradiciju održavanja na vlasti zatupljivanjem ljudi“, kaže Marčelo.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.