Srbija

04.02.2026. 10:04

Euronews

Autor: Nova ekonomija ///

Minimalne zarade u 2026. godini: Koje zemlje Evrope plaćaju najviše i gde je tu Srbija?

Nova ekonomija

Srbija

04.02.2026. 10:04

Minimalne zarade se značajno razlikuju širom Evrope. Oko 12,8 miliona radnika u 22 zemlje EU zarađuje minimalnu ili još manju platu, piše Euronews pozivajući se na podatke Eurostata. Oko trećine zaposlenih sa minimalnom platom nije imalo povišicu od jula prošle godine, a u četiri zemlje nije bilo povećanja plate za radnike na minimalcu u celoj protekloj godini.

Dakle, od januara 2026. koje evropske zemlje imaju najviše minimalne zarade? Koliko vrede ove plate u pogledu kupovne moći? I kako se rangiranje menja kada se uporede nominalni iznosi u evrima sa kupovnom moći?

Među državama članicama EU, mesečna bruto minimalna zarada kreće se od 620 evra u Bugarskoj do 2.704 evra u Luksemburgu. Kada se uračunaju zemlje kandidati, Ukrajina je izuzetak sa 173 evra, a sledi je Moldavija sa 319 evra.

Pet zemalja ima minimalne plate iznad 2.000 evra. Pored Luksemburga, to su Irska (2.391 evra), Nemačka (2.343 evra), Holandija (2.295 evra) i Belgija (2.112 evra).

Ispod ove gornje grupe, Francuska ima 1.823 evra, a Španija pada na 1.381 evra, što ističe koliko se nivoi razlikuju čak i između susednih zemalja.

Eurostat stoga grupiše minimalne plate u tri kategorije: iznad 1.500 evra, između 1.000 i 1.500 evra i ispod 1.000 evra.

Španija, Slovenija, Litvanija, Poljska, Kipar, Portugal, Hrvatska i Grčka spadaju u ovu srednju grupu. Razlike između njih su relativno male.

Kako stoje kandidati

Od 29 zemalja — 22 članice EU i sedam kandidata — minimalna plata je ispod 1.000 evra u 15 zemalja. Sve zemlje kandidati za EU ​​spadaju u ovu najnižu grupu. Uključeno je i nekoliko istočnoevropskih zemalja.

Na primer, minimalna plata iznosi 924 evra u Češkoj, 838 evra u Mađarskoj, 795 evra u Rumuniji, 654 evra u Turskoj i 517 evra u Albaniji. Tri zemlje kandidati za članstvo imaju veće minimalne plate od Bugarske. Mesečna bruto minimalna plata u Srbiji na početku 2026. godine je 774 evra, prema podacima Eurostata.

Veći minimalac od Srbije imaju Letonija, Rumunija, Mađarska, Estonija, Slovačka, Češka, Malta, Grčka, Hrvatska, Portugal, Kipar, Poljska, Litvanija, Slovenija, Španija, Francuska, Belgija, Holandija, Nemačka, Irska i Luksemburg.

Manji imaju Crna Gora, Turska, Bugarska, Severna Makedonija, Albanija, Moldavija i Ukrajina.

Prilikom poređenja minimalnih plata u različitim zemljama, standard kupovne moći (PPS) je važan jer se troškovi života značajno razlikuju. Kada se prilagode kupovnoj moći, razlike u platama između zemalja postaju mnogo manje nego u nominalnom iznosu.

PPS nudi pravednije poređenje korišćenjem veštačke valute koja odražava ono što ljudi zapravo mogu da kupe u svakoj zemlji, ujednačavajući stvarnu kupovnu moć u poređenju sa strogim izrazima vrednosti u evrima.

Jedan PPS je veštačka jedinica koju koristi Eurostat a kojom se, u teoriji, može priuštiti ista potrošačka korpa roba i usluga u svakoj zemlji.

Imajući to u vidu, u 22 zemlje EU, minimalna plata se kreće od 886 PPS u Estoniji do 2.157 PPS u Nemačkoj. Radi poređenja, minimalna plata u Srbiji izražena u PPS je 1.105.

Gledano prema PPS, minimalac u Srbiji je veći nego na Malti, u Slovačkoj, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori, Bugarskoj, Češkoj, Letoniji, Estoniji i Albaniji.

Iako se rangiranje neznatno menja, prvih devet zemalja ostaje isto i u evrima i u PPS-u.

Ne postoji zakonska minimalna plata u Italiji, Austriji i tri nordijske zemlje: Švedskoj, Danskoj i Finskoj.

Pred najavljeno povećanje minimalca: Kolika je danas minimalna plata u Srbiji u odnosu na zemlje bivše SFRJ?

 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Prikazivanje iznosa minimalnih zarada (ili bilo kojih drugih) u brutto iznosima, može nešto da znači za poslodavce, odnosno za one koji te zarade isplaćuju, jer je to u stvari iznos koji njima predstavlja „trošak“…
    U brutto iznosu se nalaze i svi porezi, obavezna davanja (doprinosi) i takse, koje su različite od države do države.
    Za osobe koje primaju takve zarade, mnogo je bitniji netto iznos zarade koji im se isplaćuje i od kojeg treba da žive od jedne do druge isplate…
    Za veliku većinu čitalaca, to bi bio mnogo zanimljiviji podatak.

Ostavite odgovor na ZliKobac Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.