Vesti iz zemlje

07.09.2022. 10:43

Autor: Čedomir Savković

Mlekari u bankrotu, problemi sa državom i otkupljivačima

Nova ekonomija

Krave

Domaći proizvođači mleka već pet godina u bankrotu, kaže Sanja Bugarski iz Saveza udruženja uzgajivača goveda. Kako objašnjava, prerađivači znaju da je položaj proizvođača takav da nemaju nikakav uticaj na cenu mleka i to maksimalno koriste kako bi ga što manje plaćali.

Bugarski u Kuli ima 200 grla goveda i proizvodi mleko.

Kako kaže sagovornica našeg portala, koja predstavlja i Savez udruženja uzgajivača goveda, proizvodnjom mleka u Srbiji uglavnom se bave ljudi koji su kreditno zaduženi ili prezaduženi i zbog toga ne mogu da napuste proizvodnju.

„Otkupljivači su očigledno mislili da će moći do ko zna kada da ‘muzu crknutu kravu’,“ kaže Bugarski.

Dodaje da najveći proizvođač u Srbiji ima izuzetno pogrešnu poslovnu politiku prema sirovini.

„Mislim da je on grobar srpskog stočarstva. On je još uvek tim lider, diktira tempo, cenu.“

Napominje da u govedarstvu i proizvodnji mleka postoji još čitav niz faktora koji trenutno negativno utiču na proizvodnju. Pre svega, vremenski uslovi za proizvodnju stočne hrane, kao i odnos ministarstva i prerađivača prema proizvođačima mleka.

„U proteklih 20, 30 godina nije se nikad desilo da svi faktori i parametri budu na svom mestu i da mi imamo uspešne godine. Pogotovu da je pet ili 10 uspešnih godina vezano“, objašnjava Bugarski.

Kako dodaje, sada se sve pomešalo.

„Da li će neko uspeti da zaustavi tu propast iskreno rečeno ja baš nisam optimista“, dodaje Bugarski.

Proizvođačka cena mleka menjaće se svakog meseca.

Ona navodi i da u Srbiji nema preciznih podataka o broju stočnih grla, jer statistički podaci kojima raspolaže država nisu pouzdani.

„Nemamo nigde tačnu evidenciju ni o dnevnoj proizvodnji, ni o broju grla ni o preradi mleka, možda neko ima, ali ja se ne bih usudila da vam kažem.“

Kako objašnjava, cena mleka u proizvodnji menja se brže nego ranijih godina.

„Ono što se sa cenom mleka dešava to je da se ona bukvalno menja na mesečnom nivou. To je nama u pre 10 godina bilo van pameti. Da ste prošle godine nekome rekli da će cena litra mleka u proizvodnji da košta 60, 65 ili 70 dinara, svako bi vam rekao da niste normalni.“

Bugarski kaže i da su proizvođači tražili da cena mleka u proizvodnji bude 65 dinara, kao i da je to samo za septembar, jer cena sada mora da se usklađuje svakih mesec dana.

Sagovornica našeg portala kaže i da je stav Evropske unije da cena mleka mora biti 80 dinara do kraja godine, kao i da je mleko u Sarbiji i dalje najjeftinije, ako se cene porede sa EU članicama.

„Čak i Bosna ima bolje cene od nas. Hrvatska je svoju proizvodnju apsolutno uništila. Oni svo mleko i mlečne proizvode piju iz uvoza,“ kaže Bugarski.

Pomoć oko kupovine dizela

Sanja Bugarski podseća i da su stočari od Vlade Srbije tražili dolakšice pri kupovini dizel goriva koje im je potrebno u procesu proizvodnje.

Prema njenim rečima, stručnjaci sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu su davno utvrdili da se po jednoj kravi tokom proizvodnje mleka potroši 267 litara dizel goriva.

Ta količina goriva neophodna je samo za opsluživanje farme, hranjenje, čišćenje i proizvodnju kabaste hrane, objašnjava Bugarski.

„Tu nisu uključeni ratarski poslovi obrada njive setve tako da bez dizela mi nećemo daleko stići“, podseća naša sagovornica.

Dodaje i da su stočarima potrebne i subvencije u vezi sa potrošnjom električne energije koja se troši prilikom muže krava i proizvodnje koncentrata, odnosno stočne hrane.

Nepristupačnost subvencija

Kako objašnjava naša sagovornica, država bi stočarima trebalo da pomogne i u pristupu subvencijama koje se dodeljuju iz evropskih IPARD fondova, pre svega u vezi sa izgradnjom objekata i nabavkom mehanizacije.

„U IPARD-u ne možemo da ostvarimo apsolutno ništa od tih njihovih uslova. Jedan od osnovnih kriterijuma je i legalizacija objekata koji su na selu masovno građeni nelegalno.“

Legalizacija objekata je kako dodaje jedan od prvih uslova da bi oni uopšte konkurisali u IPARD fondovima Evropske unije.

Naša sagovornica podseća da srpski farmeri koji imaju više od 20 krava ne mogu da konkurišu za domaće subvencije već, zbog usklađivanja sa Evropskom unijom, moraju da ih traže iz njenih IPARD fondova.

Ona ocenjuje da domaće stočarstvo zbog toga stagnira.

Smanjenje proizvodnje mleka

Bugarski napomijnje i da se trenutno smanjuju ili gase sve farme, bilo da imaju 20, 200 ili 2.000 krava, čak i PKB (Poljoprivredni kombinat Beograd).

Bugarski napominje kako otkupljivači mleka proizvođačima odbijaju visinu državne premije, koja je 10 ili 15 dinara, kada im plaćaju sirovinu.

„Oni urade kalkulaciju, koliko je vama potrebno da preživite i toliko vam mleko plaćaju. Mislim da još dugo i neće biti tako jer oni više nemaju sirovine.“

Prema njenom mišljenju, problemi su nastali onda kada je urađena privatizacija najvećeg prerađivača mleka u Srbiji.

Tada su, kako dodaje, uništeni i brojni prerađivački kapaciteti po celoj Srbiji, namerno ili slučajno, a proizvođači nisu dobili ni jednu akciju tog preduzeća.

Uvozimo mleko u prahu, daleko je skuplje od domaćeg.

Nekada davno se mleko proizvodilo u svakom selu, a preređivalo u svakoj opštini. Prerađivačke kapacitete imali su Šid, Odžaci, Novi Sad, Leskovac, Niš, kao i druge opštine.

„Sve ove godine uvozi se mleko u prahu, te podatke možete zvanično dobijete. Problem je što je to mleko daleko skuplje nego ovo što oni plaćaju našim farmerima. Ta poslovna strategija u poslednjih šest godina je jako čudna, svim ljudima u ovoj branši, nelogična je i nenormalna.“

Kako dodaje, njena farma trenutno ima 200 grla i stočne hrane svega do januara. Stočna hrana je inače skupa već duže vreme.

Napominje da u jednoj zemlji poljoprivreda ne može da funkcioniše ako je uništeno stočarstvo, jer ono predstavlja osnovu te proizvodnje. Zbog toga treba preduzeti mere za spas govedarstva.

„Na vrhu poljoprivrede stoji govedarstvo, ako nemate govedarstvo nećete imati poljoprivredu i to je to“, zakjučila je sagovornica Nove ekonomije.

Kako je preneo naš portal, Vlada Srbije je ograničila izvoz domaćeg mleka i podigla njegovu cenu u maloprodaji na 128,99 dinara za litar.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Пољопривреда је основ сваке државе! Држава мора да субвенционише пољопривреду, као што финансира стране фирме са 10 000 €!

Оставите одговор на Mr Radomir Scepanovic Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.