Na osnovu dubinske analize, Narodna banka Srbije saopštila je da je u prethodnom periodu od 13 godina bilo isplativije štedeti u dinarima nego u evrima, i u kratkom, i u dugom roku.
Rezultati analize pokazali su da je stavljanje dinara na oročenu štednju od tri meseca bilo isplativije od oročavanja evra u gotovo 92 odsto analiziranih potperioda, dok je dinarska štednja oročena na dve godine bila isplativija od takve štednje u evrima u svim posmatranim potperiodima, poručuju iz centralne bankarske ustanove.
Iako su kamate na štednju dosta niže u odnosu na neke druge oblike investiranja, čini se da je najveći broj korisnika bankarskih usluga u Srbiji opredeljen za konzervativne oblike uvećanja novca, što zbog neznanja, a što zbog starih verovanja da je „štednja najsigurnija“.
Štediša koji je u decembru 2012. godine oročio ulog od 100.000 dinara na godinu dana i reoročavao ga u periodu od 12 godina na kraju perioda oročenja (u decembru 2025. godine), dobio bi preko 52.000 dinara (blizu 450 evra) više od štediše koji bi u istom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa (preračunato po prosečnom kursu dinara prema evru u mesecu oročenja), računica je NBS.
U tom periodu, kako je prikazano u tabeli, štediša koji je položio 881 evro krajem 2012, na kraju 2025. imao je 125.128 dinara, odnosno 1.066 evra, dok bi čovek koji je u istom periodu oročio 100.000 dinara (tadašnji dinarski ekvivalent iznosu od 881 evro) sada imao 177.293 dinara. To znači da bi mu štednja u dinarima donela 444 evra više od štednje u evrima, kad se uračuna i to što se na štednju u evrima plaća porez.
Štednja u domaćoj valuti oročena na godinu dana, koja nije zanavljana, bila je isplativija u gotovo 99 odsto posmatranih godišnjih potperioda (143 od ukupno 145) od takve štednje u evrima u prethodnih 13 godina, rezultat je analize NBS. Primera radi, štediša koji bi u decembru 2024. godine položio na štednju 100.000 dinara i oročio je na godinu dana, u decembru 2025. godine dobio bi blizu 1.800 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio protivvrednost 100.000 dinara u evrima.
Kod oročavanja na godinu dana, dinarski depoziti su za 1.772 dinara isplativiji, a na tri meseca za 308 dinara. Oročavanje štednje na dve godine donosi prednost od 4.694 dinara za depozite u domaćoj valuti.
Kako poručuju iz NBS, na veću isplativost dinarske štednje od štednje u evrima uticale su očuvana finansijska stabilnost i relativna stabilnost kursa dinara u odnosu na evro, zatim više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima, kao i povoljniji poreski tretman prihoda od kamate na štednju u domaćoj valuti u odnosu na štednju u stranoj valuti.
Rast štednje stanovništva je nastavljen i u drugoj polovini 2025. godine, uprkos i dalje prisutnim globalnim neizvesnostima, što je, kako navode iz centralne banke, „pokazatelj poverenja građana u domaći bankarski sektor i finansijski sistem“.
„U drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja je povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i krajem decembra 2025. godine je iznosila 206,2 milijarde dinara. I devizna štednja je u istom periodu zabeležila rast – povećana je za 459,5 miliona evra (2,9 odsto) dostižući nivo od 16,2 milijarde evra krajem 2025. godine. Posmatrano na nivou godine, dinarska štednja je povećana za 15,0 milijardi dinara (7,8 odsto), dok je devizna štednja povećana za 772,5 miliona evra (5,0 odsto). Istovremeno, učešće dinarske štednje je blizu 10 odsto ukupne štednje u domaćim bankama, što je znatno poboljšanje, s obzirom na to da je krajem 2012. to učešće bilo ispod dva odsto i pokazuje sve veće poverenje stanovništva u stabilnost domaće valute. I početkom 2026. godine dinarska i devizna štednja su nastavile da beleže rekordne nivoe, tako da je, prema operativnim podacima, dinarska štednja krajem januara iznosila blizu 208 milijardi dinara, a devizna 16,3 milijarde evra“, podaci su NBS.
Nije prošlo ni nedelju dana od kada je postavljen, a sat u sredini kružnog toka, takozvani Beogradski sat, na Trgu republike je već stao. Plaćen 9,9 miliona dinara iz džepa Beograđana, sat ne pokazuje tačno ...
Kompanija Treesury je dobila međunarodni ISIN broj za svoje digitalne tokene, dok se isti token identifikuje i kroz DTI (Digital Token Identifier) standard, što je važan korak ka institucionalnoj interoperab...
Gradsko-saobraćajno preduzeće Beograd (GSP) ponovo je raspisalo tender za nabavku novih autobusa za potrebe gradskog prevoza. GSP nabavlja 50 niskopodnih autobusa na gas, putem finansijskog lizinga.A...
Kompanija Euro KB Rent dobiće 15,9 miliona evra iz budžeta Srbije za izgradnju hotela internacionalnog brenda "Swissotel" iz grupacije "Accor" na lokaciji EXPO u Beogradu, vidi se iz ugovora o subvenciji.
...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.