Narodna banka Srbije blizu odluke o prodaji dugovanja građana fondovima i agencijama. Formirana radna grupa u NBS koja će izraditi propis po ugledu na EU.
Narodna banka Srbije je formirala radnu grupu koja treba da izradi propis po kome će i fondovi i agencije moći pored dugova firmi da otkupljuju i kredite koje ne mogu da otplate građani.
Pritisak već duže postoji i od ovih institucija, ali i od samih banaka, koje bi se na taj način rasteretile, pišu Večernje novosti.
Građani, s druge strane strepe poučeni dosadašnjim iskustvom sa uterivačima, ali kako kažu u centralnoj banci, sve će se učiniti da dužnici ne budu dovedeni u nepovoljniji položaj od onog u kome bi bili da njihovi dugovi nisu preneti u fondove i agencije.
Propis se izrađuje po ugledu na regulativu koja važi i u EU uz nadzor NBS.
„Te institucije će svakako biti obveznici primene propisa o zaštiti korisnika finansijskih usluga koji je na snazi već šest godina. Dok se ne stvore uslovi za prelazak na nove propise, samo će banke i dalje moći da otkupljuju loše kredite stanovništva“, kažu u NBS.
To znači da će najranije polovinom ove godine da se razmatra regulativa, a do kraja 2017. bi došlo do njene primene.
Pitanje je zbog čega su toliko primamljivi fondovima i agencijama dugovi za kredite građana, koji su tek petina kredita koje ne vraćaju firme.
„Čudno je što se su zainteresovali za obaveze stanovništva, a ne firmi od kojih mogu da naplate imovinu, pre svega nekretnine ili da dođu do povezanih preduzeća koji su pravo obezbeđenje kredita“, kaže Đorđe Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
Oni navodi da su građani dobri dužnici i kada ne otplaćuju rate, uglavnom jer ostanu bez posla ili se dogodi neka tragedija u porodici, pa izgube primanja, a naslede dugove.
„U Evropi, a i regionu, fondovi i agencije za otkup nenaplativih potraživanja od banaka fokusirani su na preduzeća – dužnike. Naravno, i mi ćemo morati da uvedemo lični bankrot, ali uz mogućnost da građanin raspolaže delom svojih primanja“, kaže on.