
Kula Beograd još nema upotrebnu dozvolu
Kula Beograd, koja je otvorena na jesen prošle godine, još nema upotrebnu dozvolu, pokazuju podaci u Centralnoj evidenciji objedinjene procedure (CEOP), piše danas Forbs Srbija.U tom registru još nema ni...

Inicijativa Pravo na vodu zajedno sa drugim ekološkim organizacijama iz Srbije zahteva da se obezbede sredstva i da Zavod za javno zdravlje Zrenjanin vrši svakodnevno ispitivanje i javno objavljivanje rezultata kvaliteta vode, u zvaničnim i javno dostupnim glasilima, i to u formi razumljivoj građanima.
Organizacije traže ovo zbog, kako su naveli u saopštenju, izuzetno visokog nepoverenja javnosti u institucije i ogromnog značaja zdravstveno ispravne pijaće vode u svakom domaćinstvu.
Podsetili su da Grad Zrenjanin već 21 godinu nema zdravstveno ispravnu vodu za piće, što je dovelo do dubokog gubitka poverenja u institucije.
„Dodatno, rešenje sanitarnog inspektora od 09.10.2025. godine, kojim se ukida zabrana upotrebe vode iz 2004. godine, izazvalo je još veću zabrinutost jer se zasniva na spornim, nepotpunim i potencijalno nezakonitim analizama“, navele su organizacije.
One su tražile preispitivanje tog rešenja, smatrajući da analize na koje se poziva nisu relevantne jer, kako su istakle, nisu korišćene akreditovane metode za bor i aluminijum zbog toga što Zavod za javno zdravlje Zrenjanin ne poseduje akreditaciju za ispitivanje ova dva parametra iako su ova dva metala teška i „koji u prekomernim koncentracijama predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje“.
Podsećaju i da je uzorkovanje vršeno pretežno sa hidrantskih tačaka a ne iz domaćinstava. Naime, od 12 lokacija, čak devet uzoraka je uzeto sa hidranata koji su zapravo tehničke tačke koje ne odražavaju realan kvalitet vode koju piju građani.
„Nadležni moraju objasniti da li je ovakav postupak u skladu sa Zakonom o vodama i Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće“, naveli su.
Organizacije su dodale da nedostaje i takozvana velika analiza i verifikacija u dve ovlašćene laboratorije.
Podsetile su da građani Zrenjanina više od dve decenije znaju da voda sa česme sadrži arsen, da svedoče o vodi koja menja boju, ima miris ili ukus, da je tokom godina više puta najavljivano da je problem vode rešen, ali da nijedno od rešenja koje su tražili nije donelo trajni rezultat u domaćinstvima, kao i da javnost nikada nije videla ugovore i obaveze privatnih partnera koji su preuzeli upravljanje nad delom vodosnabdevanja.
Kao razlog za duboko nepoverenje građana navode i izmenu Zakona o komunalnim delatnostima kojom je prvi put omogućeno da privatna firma obavlja javno vodosnabdevanje – umesto javnog preduzeća kako bi privatnici mogli da snabdevaju vodom.
„Zvaničnici su čas tvrdili da je voda bezbedna, čas upozoravali da nije za piće, a često su izostajala jasna objašnjenja i precizni rokovi. Fabrika vode je u jednom trenutku čak i gorela. U takvom vrtlogu, poverenje ne može da postoji, jer građani ne znaju kome da veruju – laboratoriji, fabrici, inspekciji ili sopstvenom iskustvu“, navele su organizacije.
One traže dnevne analize vode iz mreže i fabrike vode, javne, digitalno dostupne rezultate, nezavisnu verifikaciju u najmanje dve akreditovane laboratorije, ulaganje u podizanje kapaciteta ekotoksikologije nadležnog zavoda i odgovornost institucija prema javnom zdravlju, a ne prema investitorima.
„Građani Zrenjanina imaju pravo da znaju šta piju. Poverenje se ne gradi saopštenjima, već činjenicama, dokazima i javnom kontrolom. Dugoročno rešenje problema vodosnabdevanja zahteva širi pristup na nivou cele pokrajine – postepeno unapređenje lokalnih vodovoda, njihovo međusobno povezivanje i zaštitu novih potencijalnih izvorišta vode. Zato je važno odmah uložiti sredstva u pripremu planova, studija i projekata za izgradnju regionalnih sistema koji bi svima obezbedili sigurnu i kvalitetnu pijaću vodu“, dodaju oni.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Kula Beograd, koja je otvorena na jesen prošle godine, još nema upotrebnu dozvolu, pokazuju podaci u Centralnoj evidenciji objedinjene procedure (CEOP), piše danas Forbs Srbija.U tom registru još nema ni...

Vlada Srbije usvojila je predlog budžeta za 2026. godinu, kojim je planiran deficit od tri odsto, s prihodima od 2.414 milijardi i rashodima od 2.751 milijardu dinara. Među rashodima su i kapitalne investici...

U narednih nedelju dana litar evrodizela koštaće 198 dinara, dok će cena benzina biti 182 dinara, saznaje RTS.Cena goriva, i evrodizela i benzina, viša je za dva dinara po litru u odnosu na prethodnu ned...

Kompanija Energotehnika Južna Bačka dobila je posao rekonstrukcije i modernizacije Vlasinskih hidroelektrana, vredan 109,7 miliona evra. Ovaj posao zaključuje se nedugo nakon što je Dragoljub Zbiljić, biznis...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE