Vesti iz zemlje

01.03.2016. 11:59

Tanjug

Autor: Nova Ekonomija

Ove sezone 13 odsto više turista na Kopaoniku

Za tri meseca ski sezone u ski centru Kopaonik ostvaren je veći promet za 16 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, što je najbolji poslovni rezultat do sada, saopštila su Skijališta Srbije.

Za tri meseca ski sezone u ski centru Kopaonik ostvaren je veći promet za 16 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, što je najbolji poslovni rezultat do sada, saopštila su Skijališta Srbije.

Od početka skijaške sezone, koja je na Kopaoniku počela krajem novembra, do danas prodato je više od 140 hiljada ski karata, a ostvareno je više od 3,5 miliona vožnji žičarom. Protekli vikend bio je veoma posećen, pa je na stazama ovog ski centra skijalo više od 12 hiljada skijaša, saopštila su Skijališta Srbije.

Sve veća popularnost domaćih ski centara, odlično pripremljene staze i u uslovima kada nema prirodnog snega, doprinela je tome da ovogodišnja skijaška sezona premaši prošlogodišnju.

Kako se navodi, rezultati poslovanja preduzeća prevazilaze prethodnu sezonu koja je bila ubedljivo najbolja,  pa je na nivou preduzeća februar 2016. godine premašio isti mesec 2015. godine za čak 10 posto. Poslovni prihodi preduzeća, u poslednje tri godine, povećavaju se za oko 25 posto.

Tradicionalno mart mesec predstavlja najlepši period za skijaše i bordere, jer su dani duži, a uslovi idealni za odlično skijanje, napominje su saopštenju.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Samo ste zaboravili da kažete da se ovakvi rudnici otvaraju u pustinjama upravo zbog enormnog ugrožavanja životne sredine. Očigledno je da ne znate da je samo u prošloj nedelji zaustavljeno otvaranje rudnika litijuma u pustinji Nevade, jer je procenjeno da će štetiti žalfiji i tetrebima.

    U Srbiji ni ljudi nisu bitni a najmanje obradiva plodna zemlja koja sa ovim rudnikom nestaje. Samo dobit od poljoprivrede na toj zemlji višestruko prekoračuje rudnu rentu i pritom bi zemlja ostala neoštećena.

    19 sela u Jadru će trajno nestati a ostavljeno jalovište će i u narednim vekovima zagađivati.

    Ah da, podzemne vode u Banatu su već uništene intezivnom eksploatacijom nafte hidrauličkim frekingom – nije u futuru već u prošlom vremenu, a Drina se u futuru razmatra za vodosnabdevanje Banata. Vi ste cinik i licemer u pokušaju da se prikažete pametnim.

    Kojim činjenicama vi raspolažete? Brkate babe i žabe, poredite rudnik litijuma sa Azotarom. Koliko od preko 2500 vrhunskih naučnih radova, objavljenih u svetu na temu štete koju proizvode rudnici litijuma, ste
    pročitali. Ja sam pročitala dosta i u kombinaciji sa iskustvima iz svoje prakse u relevantnoj naučnoj oblasti stekla sam mišljenje. Svi ti naučni radovi do jednog pokazuju da je svaki rudnik litijuma trajno uništio vodotokove. I gle čuda rudnik Jadar se planira u predelu bogatom vodotokovima. Da – koju vodu ćemo mi piti?

    Da li ste čulo za to da toksične supstance brzo uđu u lanac ishrane i kavu hranu ćemo jesti? Niste čuli jer ste neobrazovani u tom pravcu. Rezultati moje nauke su međunarodno prepoznati i priznati a svako ovde može da ih vidi i proveri. Koja je vaša nauka i gde ste vi u njoj i gde možemo da je vidimo, da bi ste ocenjivali priznate naučnike? Vama smeta mišljenje profesora Biološkog fakulteta?! Spinujete za široke narodne mase da bi ste se prikazali pametnim. Mešate babe i žabe poredeći rudnik litijuma sa Azotarom i čime stručnoj javnosti pokazujete elementarna nepoznavanja principa struke, ako ste uopšte stručnjak.

    Da tako je – u radovima piše da če se proces odvijati na 250 stepeni Celzijusovih, i šta je sporno to reći kada nemate ni jedan drugi parametar projekta Jadar? Sve jedno je da li će biti na 250 ili na 100 ako se izdrobljena ruda posipa sa 1000 tona koncentrovane sumporne kiseline na dnevnom nivou.

    A Seveso ako sadrži opasne hemikalije šta će se desiti u akcidetnu kada one izađu napolje? Ni o tome pojma nemate. Ponešto ste pročitali, pratili mesecima dešavanja oko Rio Tinta pa pošto se podigla prašina i vi biste da budete malo pametni.

    Važno je da su neki univerziotetski radnici, koji rade za Rio Tinto, u svojim publikovanim naučnim radovima pokazali da srednjovekovana jalovišta u Srbiji još uvek zagađaju životnu sredinu a u isto vreme im ne smetaju jalovišta sa hiljadama tona toksičnog arsena, koja će Rio Tinto za sobom ostaviti. Šta biste na to rekli.

    Nadam se da će vam ovaj odgovor pomoći da bolje razumete problem o kojem pričate bez njegovog osnovnog razumevanja.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.