Srbija

27.11.2025. 10:03

Beta

Autor: Nova ekonomija

Počeo probni rad vetroparka Kostolac

Kostolac, 27.11.2025. – Izgradnja vetroparka „Kostolac“ je zavrsena i prvi vetropark „Elektroprivrede Srbije“ proizveo je prve megavat-sate. Po dobijanju resenja o prikljucenju na prenosni sistem pusten je napon u trafostanici i cetiri strujna kruga, a zatim su se zavrtele elise vetrogeneratora 1. Time je poceo probni rad novog proizvodnog kapaciteta. (BETAPHOTO/Elektroprivreda Srbije/Zoran Gavrilovic)

Srbija

27.11.2025. 10:03

Elektroprivreda Srbije (EPS) saopštila je danas da je završena izgradnja vetroparka „Kostolac“, prvog u sistemu te kompanije, i da je počeo njegov probni rad.

Po dobijanju rešenja o priključenju na prenosni sistem pušten je napon u trafostanici i četiri strujna kruga, a zatim su se zavrtele elise vetrogeneratora 1, čime je počeo probni rad i proizvedeni prvi megavat-sati električne energije, navedeno je u saopštenju.

„Ovo je istorijski trenutak za EPS i osim energije iz vode, uglja i Sunca, sada na mreži imamo i prvu energiju iz našeg vetroparka u Kostolcu. To je 66 megavata nove snage i veliki korak ka povećanju udela obnovljive energije i ka održivom energetskom razvoju ne samo EPS, već celokupne srpske energetike“, rekao je generalni direktor EPS-a Dušan Živković.

On je istakao da je vetropark u Kostolcu samo početak daljeg intenzivnog razvoja novih zelenih kapaciteta u okviru EPS-a, te da je veoma značajno što je izgrađen na mestu starog rudarskog odlagališta i što je taj prostor dobio sasvim novu, održivu namenu.

„Izgradnja vetroparka bila je i veliki izazov, ali i prava prilika da zajednički iskusni inženjeri i mlade, nove snage u EPS steknu nova znanja i iskustva za buduće projekte“, naglasio je Živković.

U toku je energizacija i ostalih vetrogeneratora vetroelektrane „Kostolac“ na lokacijama Drmno, Petka, Ćirikovac i Klenovnik.

Planirana godišnja proizvodnja je 187 miliona kilovat-časova godišnje, što je dovolјno za snabdevanje zelenom električnom energijom oko 30.000 domaćinstava.

Projekat se finansira iz kredita nemačke razvojne banke KfW, u vrednosti od 110 miliona evra, bespovratna sredstva Evropske unije, odnosno Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) iznose 30 miliona evra, dok je deo sredstava obezbedio EPS.

EPS planira do 2030. godine dobije 45 odsto struje iz OIE, od pretprošle je na skoro 42 odsto

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.