Srbija

05.03.2021. 15:32

Nova ekonomija

Autor: Nova Ekonomija

Prilika za srpsku malinu i borovnicu na evropskom tržištu

U svetu je povećana tražnja za svežom, zdravom, organskom i lokalnom hranom. Zbog pandemije i problema sa dobavljačkim lancima pojavile su se prilike za plasman naše robe koje su domaće firme znalački iskoristile. Pre svega, proizvodi ka...

Konkurento.rs

Srbija

05.03.2021. 15:32

U svetu je povećana tražnja za svežom, zdravom, organskom i lokalnom hranom. Zbog pandemije i problema sa dobavljačkim lancima pojavile su se prilike za plasman naše robe koje su domaće firme znalački iskoristile. Pre svega, proizvodi kao što su malina i borovnica registruju povećanu tražnju, posebeno na EU tržištu, ocenjuje za Novu ekonomiju direktor USAID-ovog Projekta za konkurentnu privredu Aleksandar Pavlović.

“Na domaćem tržištu primetan je rast online prodaje, koja beleži rastući trend već dosta dugo, ali je pandemija ubrzala taj proces i dosta proizvođača, posebeno manjih koji su zavisili od HORECA sektora, je put do potrošača potražilo internet prodajom”. 

Naše tržište je malo i još uvek nisko platežno, tako da je nestanak HORECA potražnje zaista imao negativan uticaj na mikro i mali proizvođači hrane, kao i recimo vinska industriju, ocenjuje on.

Sa druge strane, oni koji su bili orijentisani na izvoz su uglavnom zabeležili ekspanziju potražnje i prodaje.

Jedan od načina prevazilaženja problema za mala preduzeća je integracija u veće sisteme, smatra Pavlović. 

Pavlović navodi primer pet kompanija sa kojima Projekat sarađuje na izvozu svežeg i zamrznutog programa u EU. Kako kaže, one su uspešno završile sezonu i zabeležile impresivne rezultate – postignuta je dodatna prodaja od 6,9 miliona dolara, 50 novih ugovora sa stranim i domaćim kupcima i otvorena su nova tržišta. 

Američke investicije u Srbiji veće nego što pokazuje statistika

Ove kompanije su tako omogućile pristup tržištu i za oko 420 svoja kooperanta, proizvođače pretežno iz manje razvijenih delova zemlje. Sa njima se radilo na uvođenju standarda, unapređenju procesa proizvodnje, digitalizaciji i sl. 

Sve  kompanije najavile su širenje ovog poslovnog modela – dodatni dobavljači će biti sertifikovani i uključeni u izvozne lance vrednosti. Radi se o proizvođačima jabuka, borovnica, organskog voća i povrća, ali to je model koji može uspešno da funkcioniše i u ostalim oblastima.

Podrška mladima i nerazvijenim područjima

Na pitanje na koji način ovaj USAID-ov Projekat  za konkurentnu privredu podržava proizvođače i prerađivače hrane u narednom period, on kaže da je pristup tržištima  jedini garant rasta industije “Usmerićemo se na manje razvijena područja i mlade, koij bi trebalo da budu nosioci promena u industriji hrane”, kaže Pavlović.

Maline, FOTO: Konkurentno.rs

Dalji razvoj modela integracije malih proizvođača u veće sisteme radi povećanja izvoza je jedan od vidova pomoći. Zatim tu je međunarodna promocija i izvoz srpskog voća daljim razvojem platforme www.serbiadoesfruit.com koja okuplja više od 20 proizvođača svežeg, zamrznutog i organskog voća

Mali proizvođači mogu da računaju na edukaciji i otvaranje novih poslovnih prilika kroz online konferenciju i B2B događaj AgroBelgrade koji se održava večeras (petak, 5.mart) u 18h na zvaničnom Agro Belgrade Youtube kanalu

Sertifikacioni kursevi u organizaciji AgroNet Centra za edukaciju i istraživanje, koji su osnovali profesori Poljoprivrednog fakulteta, prilika je za unapređenje znanja zaposlenih u domaćoj industriji hrane. 

Manje vinarije i proizvođači autohtonih sorti vina mogu da očekuju pomoć u razvijanju e-trgovine. 

Projekat će pružati  takođe tehničku pomoć kompanijama iz sektora voća, povrća i vina za pristup finansijama iz kredita DFC garancijske šeme, u saradnji sa bankama Addiko i ProCredit.  

U planu je i promovisanje inovativnog rotacionog fonda sa opštinama u Srbiji sa ciljem finansiranja maih proizvođača koji nemaju pristup bankarskim proizvodima. 

USAID-ov Projekat za konkurentnu privredu već skoro četiri godine radi na povećanju konkuretnosti domaće prehrambene industrije. 

Svet hoće domaće (SHD) platforma je pokrenuta u septembru 2018. godine,  kao mesto za promociju  i edukaciju  malih proizvođača hrane. Za ovo vreme, na platformi je uspostavljena saradnja sa oko 110 proizvođača i kompanija i stvorena je velika baza pratilaca na društvenim mrežama, a #svethocedomace je postao viralan.

Projekat je podržala Ambasada SAD.  Stavovi i mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD već isključivo autora.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.