Srpski lajf koučevi skupo naplaćuju svoje „stručne“ usluge, iako mnogi od njih nemaju nikakvo naučno znanje o psihilogiji, prenosi Politika sa Kongresa psihologa Srbije.
Čak nekoliko stotina trenera životnih veština i nadripsihologa bavi se mentalnim zdravljem nacije po basnoslovnim cenama, a ljudi iz struke često prigovaraju da su lajf koučevi za prihoterapiju obučeni, kao edukovana osoba koja pročita uputsvo za lek.
Oni se u javnosti najčešće reklamiraju pod egzotičnim imenima, koja u svom sastavu sadrže reč „psiho“, ikao im njihovo formalno obrazovanje ne omogućava da se bave savetovanjem ljudi.
PROČITAJTE JOŠ:
Da bi se to regulisalo, Društvo psihologa Srbije preko deset godina pokušava da inovira Zakon o uslovima za obavljanje psiholške delatnosti i da ga uskladi sa drugim strukovnim zakonima u Evropi.
Kako piše Politika, novim Zakonom o psihiloškoj delatnosti predviđeno je osnivanje komore psihologa koja bi umesto države regulisala profesionalnu delatnost psihologa i izdavala licence za rad.
PROČITAJTE JOŠ:
Trenutno to čine pet ministarstava koja pravilnicima i podzakonskim aktima definišu ovu delatnost.
Cilj ovih mera je obezbeđivanje monitoringa nad radom psihiloga, a ujedno predstavlja i određen vid zaštite korisnika takvih usluga.
Kako za Politiku kaže dr Ivan Jerković, predsednik društva psihologa Srbije, Zakon je napisan i usvojen od strane Izvršnog odbora tog društva, te će biti predat ili Vladi Srbije ili nekom od ministarstava.
Jerković navodi da je najveći broj psihologa angažovan u prosveti, dok se najveće opadanje zaposlenja beleži u zdravstvu.
On dodaje da je Novim zakonom o zdravstenoj zaštiti psiholozima ukinut pripravnički staž i da je psiholozima učinjena „medveđa usluga“ , što znači da stručno usavršavanje nije obavezno.
To dalje znači da psiholozi nemaju mogućnost da budu na rukovodećim položajima u oblasti zdravstva, jer nemaju položen državni ispit.
Podaci Društva psiholga Srbije pokazuju da je u našoj zemlji evidentirano oko 4.000 psihologa, od kojih polovina radi u struci.