“Jedna velika nuklearna elektrana ostavljala bi manje nuklearnog otpada, nego više malih modularnih nuklearnih reaktora, ali bi njoj bilo potrebno mnogo više vode za hlađenje“, rekao je za „Novu ekonomiju danas“ ekolog Igor Radošević.
Komentarišući izjavu predsednika Srbije da Kina i Japan već nude Srbiji da u narednih pet godina izgrade male nuklearne reaktore sa 1 do 1,2 gigavata, Radošević napominje da bi, sa ekološke tačke gledišta, nuklearna energija svakako bila mnogo čistije rešenje od onog sto Srbija trenutno ima kao posledicu korišćenja fosilnih goriva za proizvodnju energije.
„Postavlja se pitanje da li mi imamo novac za to. Lično smatram da Srbija ima novac za gradnju nuklearne elektrane. Mi ćemo baciti novac na EXPO, koji će trajati nekoliko meseci. Za taj novac možemo da napravimo dve nuklearke. Ako bismo napravili i jednu, rešili bismo problem energetike, ali i problem zagađenja vazduha. Sprečićemo da u narednih deset godina, zbog umiranja od posledica zagađenja vazduha, izgubimo jedan ceo grad veličine Niša, ako se koncentrišemo da umesto EXPO-a izgradimo jednu nuklearnu elektranu.“
Radošević napominje da bi, dugoročno gledano, i finansijski bilo isplativije graditi jednu veliku nuklearnu elektranu, ali bi modularni nuklearni reaktori mogli mnogo brže da se postave i počnu sa radom. Dodaje da je, s druge strane, strah građana Srbije od nuklearki opravdan, s obzirom na način na koji se u Srbiji upravlja preuzećima, korupciju i nestručnost.
Ceo razgovor možete pogledati ovde:
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Rast troškova zaduživanja na evropskim tržištima obveznica i najavljeno zaoštravanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) direktno će uticati na cenu kredita u Srbiji, gde je privreda izuzetno z...
Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbedio je bespovratna sredstva (grant) u iznosu od 2,64 miliona evra namenjena tehničkoj pomoći za pripremu zatvaranja i sanacije 17 nesanitarnih deponija širom...
Evropska unija poslala je hitnu pomoć Srbiji preko svog Mehanizma za civilnu zaštitu dok jaki požari nastavljaju da pogađaju specijalni rezervat prirode Deliblatsku peščaru gde je već zahvaćeno 3.500 hektara...
Glavni problemi sa budžetskom potrošnjom u Srbiji vrte se oko tri ključna stuba: neopravdane fiskalne ekspanzije, sistemskih slabosti u planiranju i ozbiljnog manjka parlamentarne kontrole i transparentnosti...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.