Vesti iz zemlje

05.04.2024. 14:36

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Rekonstruiše se Park Bristol i gradi podzemna garaža

Foto: Printskrin/Urbanistički projekat

Grad Beograd objavio je urbanistički projekat za rekonstrukciju parka Bristol i izgradnju dvoetažne javne podzemne garaže. Park će, kako se navodi, ostati u postojećem obimu, ali će sadržaj i ambijent neposrednog okruženja biti promenjeni. Park će zapravo biti krov podzemne garaže koja će ukupno imati 450 mesta. 

U obrazloženju ovog projekta se navodi da će se kroz izgradnju javne podzemne garaže omogućiti „smanjenje deficita kapaciteta stacionarnog saobraćaja“ u ovom delu grada.

Sa druge strane, pri rekonstrukciji parka „Bristol“ na ‘krovu’ garaže omogućiće se da ovaj prostor ponovo postane privlačan ambijent za sve njegove korisnike, „uz očuvanje i afirmaciju njegovog kulturno-istorijskog značaja, identiteta i kontinuiteta trajanja na ovom prostoru“.

Grad Beograd oglasio je javnu prezentaciju urbanističkog projekta za urbanističko – arhitektonsko oblikovanje javne namene – izgradnju parka Bristol sa dvoetažnom podzemnom garažom.

Urbanistički projekat se, kako se navodi, izrađuje za potrebe urbanističko-arhitektonskog oblikovanja površina javne namene – rekonstrukcije parka „Bristol“ i izgradnje dvoetažne podzemne garaže i javne saobraćajne površine u kompleksu „Beograd na vodi“.

Povod i cilj urbanističkog projekta je potreba da se urbanističko-arhitektonskom razradom precizno utvrde uslovi urbanističke regulacije i smernice za rekonstrukciju parka „Bristol“ i izgradnju planiranog objekta garaže, radi izdavanja odgovarajuće dokumentacije, izrade tehničke dokumentacije, kao i realizacije izgradnje i uređenja prostora u obuhvatu projekta.

Projektom su obuhvaćene katastarske parcele 473/1 i 473/1 ukupne površine 16.007 kvadrata, a koje se nalaze na Savskom vencu.

Javna prezentacija projekta obaviće se u zgradi Gradske uprave grada Beograda, u Ulici 27. marta broj 43-45  od 11. do 19. aprila 2024. godine, svakog radnog dana od 9 do 15 časova.

Prema pravilima propisanim u urbanistačkom projektu, maksimalno 40 odsto površine parka treba predvideti za površine pod zastorom (staze, platoe, dečja igrališta), manje vodene površine (fontane), a opciono i za javni toalet.

U parku se ne preporučuje izgradnja nadzemnih objekata, osim javnog toaleta, a organizaciju parkovskog sadržaja treba uskladiti sa lokacijom kulturnog dobra „Krst sa Male pijace“, u čijem delu treba predvideti miran boravak posetilaca.

Takođe, dečije igralište treba pozicionirati, što dalje od planiranog kružnog toka saobraćaja. U parku treba obezbediti i javnu česmu.

Navodi se u urbanističkom projektu i da je moguće park ograditi niskom metalnom ogradom sa zidanim parapetom ili živom ogradom, kao i da je dozvoljena visina ograde maksimalno 1,20 metara, a da glavni ulaz treba orijentisati ka hotelu „Bristol“, ali da treba omogućiti i druge pristupe parku.

U idejnom rešenju se kao planirani sadržaj parka nabraja: spomenik od izuzetne važnosti „Krst“ (potrebna je restauracija a nakon završenih radova vratiti na projektom predviđenu poziciju sa platoom), postavljanje nove statue, fontana sa podnim mlaznicama i osvetljenje, travnjak na jugoistočnoj strani parka oivičen kosim kamenim zidom, dve Relaks zone, dečije igralište..

U projekat uključen i deo saobraćajnice

Zbog funkcionisanja planiranih sadržaja, u obuhvat urbanističkog projekta je na zahtev preduzeća „Beograd na vodi“ doo, uključena i javna saobraćajna površina.

Konkretno  je predviđena i izgradnja dela saobraćajnice SAO1 koja će da sadrži dva kolovoza širine 9,50 metara sa po tri saobraćajne trake, od kojih su krajnje desne trake predviđene za kretanje javnog prevoz.

Između kolovoza će biti razdelno ostrvo, a okviru njega dva tramvajska koloseka i tramvajska stajališta. Sa obe strane kolovoza predviđeni su i trotoari.

Ispod same saobraćajnice je planirana „podzemna pešačka komunikacija“ kojoj se pristupa bočnim stepeništima i liftovima i koji predstavlja vezu između dva naspramna trotoara, dva razdelna ostrva i podzemne garaže na nivou.

Početak saobraćajnice SAO1 je iz Karađorđeve ulice i on je primarna saobraćajnica u kompleksu Beograd na vodi.

Foto: Printskrin/Idejno rešenje

Garaža sa 450 mesta i dve etaže

Kada se radi o podzemnoj garaži, predviđeni kapacitet garaže je 450 nezavisnih parking mesta, od čega je na prvoj etaži predviđeno 222 parking mesta, a na drugoj 238.

Kako bi garaža funkcionisala, biće obezbeđena dva dvosmerna kolska ulaza, odnosno izlaza – jedan ulaz/izlaz (istok) iz  Karađorđeve ulice,a a drugi ulaz/izlaz (zapad) iz saobraćajnice SAO9.

„Park Bristol“ je nastao na prelazu 19. i 20. veka pod nazivom „za Savski kraj“ i predstavlja jedan od najstarijih parkova u Beogradu, piše u projektu.

Pre nego što je nastao, zemljište na kojem se danas nalazi park pripadalo je Luki Ćeloviću, jednom od najbogatijih i najuticajnijih Srba početkom 20. veka, koji je na prostoru današnjeg parka napravio baštu u evropskom stilu sa zasadima ruža, drveća i ukrasnih biljki.

Park je u potpunosti razvijen u periodu od 1910-1920. godine kada je dobio naziv Nikoljski park, ali je ime kasnije promenjeno u Park Bristol.

Prvobitno se prostirao od hotela „Bristol“ do nekadašnje Glavne železničke stanice, uključujući i prostor današnje Beogradske autobuske stanice. Izgradnjom Savskog mosta i pristupne ulice, park je podeljen na dva dela, da bi kasnije izgradnjom autobuske stanice taj deo parka bio srušen.

U okviru parka nalazi se kulturno dobro „Krst sa Male pijace“, zbog čega i park sa pripadajućom parcelom (473/1, Savski venac) uživa isti stepen zaštite.

U neposrednom okruženju parka nalazi se hotel Bristol, utvrđen za kulturno dobro.

Park Bristol izdvaja se kao značajna zelena površina u Beogradu, ne samo zbog bogate istorije, već i zbog njegove specifične lokacije.

Decenijama je prostor parka prvi dočekivao posetioce koji dolaze autobusom u Beograd i kroz park stupaju u grad i predstavljao je svojevrsno komunikaciono središte ovog dela grada, a izmeštanjem dolaznih autobuskih perona, intenzitet njegovog korišćenja je značajno smanjen.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.