Već dve godine u Gajdobri radi Rial kniting, jedna od najvećih fabrika čarapa na Balkanu, sa 450 zaposlenih.
Malo ko je verovao, a danas se svako ko hoće, uverio u to da se i u bačkim selima može izgraditi fabrika koja zapošljava 1.100 radnika.
Baš to se dešava u Gajdobri kod Bačke Palanke, selu s oko 2.500 stanovnika, a da biznis ne poznaje državne granice već samo profit potvrđuje i ova priča u koju je ušao ruski novac, italijanske mašine, odnosno tehnologija, i menadžment s Apenina.
„Do sada su investitori, odnosno rusko-italijanski partneri uložili u tu fabriku u Gajdobri više od deset miliona evra, i izgradili oko 12.000 kvadratnih metara objekata pod krovom u pogonu u Gajdobri“, kaže načelnik Odeljenja za privredu Skupštine opštine Bačka Palanka Zoran Baćina.
„U našoj opštini s oko 57.000 stanovnika godinama ima oko 9.000 nezaposlenih, a dosta je ženske radne snage. Ohrabruje što je 90 odsto zaposlenih ženska radna snaga, a investitori su kupili novih šest hektara zemlje i najavljuju proširenje fabrike. Plan je da konačno u Gajdobri radi 1.100 radnika u jednoj fabrici, što bi predstavljalo najveću čaraparu na Balkanu, a možda i šire. Od vlasnika smo saznali da se proizvodi samo pet vrsta, ali vrhunskih ženskih čarapa i proizvodnja stoprocentno ide na rusko tržište“, navodi on.
O zadovoljstvu italijansko-ruskih partnera u ovom poslu najbolje svedoči činjenica da će ove godine završiti novi pogon i uposliti još 200 ljudi. Tada će, i definitivno, ovo biti najveća fabrika te vrste u regionu.
„Ovdašnji radnici brzo uče i poštuju posao, a mi smo, kao investitori, izuzetno zadovoljni i odnosom vlasti u Bačkoj Palanci. Sve nas je to motivisalo da proširimo posao, pa planiramo da ove godine u Srbiji proizvedemo čak 40 miliona ženskih čarapa“, kaže Andrea Picokolo, jedan od operativnih menadžera italijansko-ruske firme.
Uspeh „Rial knitinga“ raduje i Milovana Savića, sekretara MZ Gajdobra, koji kaže da u njihovom selu, sa manje od 3.000 stanovnika, nema dovoljno radnika, pa autobusima u tri smene dolaze stotine zaposlenih iz Bačke Palanke, Čelareva, Bačkog Maglića i drugih okolnih mesta.
Ne postoji nigde naknada za boravak u zatvoru, bar ne u Evropi. U Svedskoj je dozvoljeno da ne radis i nema kazne ako probas da pobegnes, u Danskoj te disciplinski kaznjavaju ako odbijes rad (redje posete i paketi i slicno) i kaznjavaju ako probas da pobegnes. Kod nas, osudjenici se ekonomski izrabljuju, zatvorska uprava uzima profit od rada zatvorenika. Neka plate zatvorenike 450 evra mesecno (+porez drzavi) a soba/celija kosta 100 evra, ako hoce da naplacuju smestaj + ishranu 100 evra (kvalitet hrane je nikakav). Zatvorenicima bi ostalo 250 evra mesecno. Inace niski zatvor je poznat po tome sto cuvari batinaju zatvorenike. Tako da je mozda u pitanju i prinudni rad to jest eksploatacija.