
Požar na gradilištu kod naselja West 65
Na gradilištu kod naselja West 65 na Novom Beogradu danas oko 15 časova izbio je požar, objavio je N1.Naseljem se širio gust dim. Kako prenosi televizija, radnici su protivpožarnim aparatima pokušavali d...
Najveća vrlina joj je što je redovna. S obzirom na to da je svaka peta u rasponu od 10.000 do 15.000 dinara, teško bi se moglo reći da je korisnicima i dovoljna.
U Srbiji je 1,7 miliona penzionera, koji u proseku mesečno primaju malo više od 23.000 dinara. Gledajući svoje roditelje, mnogi bi rado da se osiguraju za stare dane. Realnost je da je polovina mladih bez posla, a dobar deo onih koji imaju posao saživeo se i sa debelim „minusom“ na računu.
Ako je za utehu, ekonomisti demantuju crne slutnje pesimista da današnji radnici neće doživeti državne penzije. Kažu, dokle ima države, biće i penzije. Drugo je pitanje koliko će PIO fond biti izdašan, pišu Večernje novosti.
„Penzioneri će se finansirati međugeneracijskom solidarnošću, ali će iznosi penzija u odnosu na plate još padati“, kaže Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta.
Kako navodi, trenutno prosečna penzija čini 55 odsto prosečne plate.
„Procena je da će za dvadesetak godina ona biti na nivou od 40 do 45 odsto plate. Ako imamo privredni rast, rašće i prosečna plata, pa će penzije biti veće. U Nemačkoj su sada penzije na nivou od 45 odsto zarade, ali je to jaka ekonomija i ta penzija je adekvatna. U svakom slučaju i pored penzije, treba poručiti ljudima da svi koji mogu već sada počnu da štede za starost“, kaže on.
Oni koji mogu da „šparaju“, biraju između ulaganja u privatne penzione fondove, životno osiguranje, banke ili berzu.
Altiparmakov savetuje da se pre odluke dobro raspitaju koji su rizici svakog od ovih načina štednje. Ulazni trošak u penzione fondove je tri odsto, a godišnji troškovi upravljanja su dva odsto.
„U banci su uslovi jasni. Životno osguranje je negde između banke i penzionog fonda. Ko baš reskira, on bira investicije na berzi. U svetu već postoji i sistem koji se zove obrnuta hipoteka. Stariji ljudi svoje stanove prepišu banci ili osiguravajućem drštvu. U njemu žive do kraja života, a banka ili društvo im isplaćuje penziju“, kaže Altiparmakov.
U našoj zemlji doprinose u privatne penzijske fondove uplaćuje ukupno 185.560 ljudi, pokazuju podaci Narodne banke Srbije. Postoji ukupno sedam dobrovoljnih penzijskih fondova koji trenutno upravljaju imovinom vrednom 30,06 milijardi dinara. Svaki korisnik na računu u proseku ima 161.550 dinara. O penziji misle najviše građani stari od 40 do 49 godina.
Ni svi sadašnji penzioneri, podseća nas Nadežda Satarić, iz nevladine organizacije „Amiti“, koja se bavi najstarijom populacijom, nisu u problemima. Stariji ljudi očuvanog zdravlja, koji imaju solidna finansijska primanja, skladne porodične odnose, nisu u nekim velikim problemima.
„Nemali broj starijih ljudi se, međutim, i te kako suočava sa problemima. Posebno neki od onih 200.000 starijih koji nemaju redovne lične izvore primanja, ili oni koji žive sa penzijama nižim od 10.400 dinara. I njih ima oko 200.000, a nemaju ili ne mogu se osloniti na članove porodice da im pomognu. Većina tih ljudi baš živi u dubokom siromaštvu“, dodaje Nadežda Satarić.
I sadašnji penzioneri su nekada štedeli. Hiljade ih je preko noći ostalo bez novca. Svaka investicija i danas nosi dozu rizika. Zato je mnogima prva opcija – ulaganje u decu. Penzije su, pojašnjavaju ekonomisti, odgovor društva na industrijsku revoluciju. Dotad, a kod mnogih i dalje, o starima su brinuli potomci.
„Veliki je značaj porodice i stvaranja mikrosocijalnih veza potpore na koje je najizvesnije da možemo računati u teškim vremenima“, kaže Nadežda Satarić.
Ona navodi da, u situaciji kada veliki broj mladih teško može da dobiju šansu i za prvi posao, kao i kada veliki broj onih koji rade i tim svojim radom ne mogu da priušte odgovarajući kvalitet života za sebe, teško je očekivati da misle na starost.
„Smatram da su važne tri stvari: ulaganje u svoju porodicu kao bazu za sve ostalo je ključna stvar. Zatim, ulaganje u svoje zdravlje i zdravlje svoje dece je, takođe, ogromna investicija za starost. I, konačno, ulaganje u svoje znanje i vaspitanje i obrazovanje svoje dece je ključ za spokojniju budućnost”, kaže ona.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Na gradilištu kod naselja West 65 na Novom Beogradu danas oko 15 časova izbio je požar, objavio je N1.Naseljem se širio gust dim. Kako prenosi televizija, radnici su protivpožarnim aparatima pokušavali d...
Nisu tačne tvrdnje vlasti da su ekonomske štete od blokada ogromne i da je srpski turizam u prva tri meseca "uništen", ocenio je ekonomista Dragovan Milićević, prenosi Beta."Srbiju je ove godine posetilo...
Grad Beograd dodelio je posao obezbeđenja objekata Gradske uprave, vredan 150 miliona dinara bez PDV-a (1,27 miliona evra) firmama T&M group solutions, Sparta Security i TE group, koje su i ranije obavlj...
Srbija Republički geodetski zavod
Republički geodetski zavod odgovorio je pismeno na tekst koji je Nova ekonomija objavila a koji se tiče izveštaja Saveta za borbu protiv korupcije o novcu koji je RGZ dobio u poslednje dve decenije za svoj r...
Mesec dana nakon izbora nove Vlade premijera Đura Macuta održani su brojni sastanci i razgovori, ali rešenja za krizu i efikasnog dijaloga još uvek nema, a kako ističu naši sagovornici, građani to od n...
Advokat Aleksandar S. Petrović izjavio je danas da nije dobio dozvolu Višeg suda u Novom Sadu da poseti Mariju Vasić koja se navodno nalazi u bolnici Centralnog zatvora u Beogradu....
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da će izbori biti raspisani "kada im bude vreme" i naglasila njen lični stav da izbori trenutno nisu potrebni....
Zbog blokade, sudovi i tužilaštva sprečeni su da postupaju u predmetima iz svoje nadležnosti, pa tako i u svim hitnim i pritvorskim predmetima, navedeno je u zajedničkom saopštenju Apelacionog i Višeg suda u Novom Sadu....
Građani i aktivisti okupljaju se od ranog jutra ispred zgrade suda i tužilaštva u Novom Sadu, prenosi N1....
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVEОбавештења