
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...
Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) smatra da nadležni organi moraju da pronađu rešenje kojim će biti sačuvan Beogradski sajam kao arhitektonska celina sa svojim halama i namenom, primerenom nespornim vrednostima tog značajnog zdanja, piše Vreme.
Izvršni odbor SANU je pozvao nadležne organe da pronađu rešenje kojim će biti sačuvan Beogradski sajam „povodom najava mogućeg rušenja najvećeg dela objekata i prenameni zemljišta Beogradskog sajma“.
Kako je navedeno, tim povodom Izvršni odbor je, na predlog Odeljenja tehničkih nauka i uz podršku Odeljenja umetnosti SANU, usvojio saopštenje u kome se ukazuje na istorijat izgradnje i značaj Beogradskog sajma.
Podseća se da je Beogradski sajam planiran, projektovan i izgrađen samo dvanaest godina posle završetka Drugog svetskog rata, a akademici Milorad Pantović i Branko Žeželj i inženjer Milan Krstić su projektanti Beogradskog sajma.
U saopštenju piše da su oni, projektujući Beogradski sajam, „dali nemerljiv doprinos srpskoj, jugoslovenskoj i svetskoj arhitekturi i graditeljstvu“.
Beogradski sajam je otvoren 23. avgusta 1957, prva manifestacija bio je Sajam tehnike, sa više od milion posetilaca, navodi se. Već posle godinu dana, iz studija smeštenog na Sajmu, TV Beograd je emitovala svoju prvu emisiju.
Beogradski sajam organizuje brojne sajamske manifestacije, među kojima i Sajam knjiga, koji se organizuje neprekidno od 1957. godine. Sajam je, takođe, imao izuzetno značajnu ulogu u kriznim situacijama i nedavnim pandemijama, poodseća se u saopštenju.
Beogradski sajam je, zbog urbanističkog i arhitektonskog rešenja, lepote, funkcionalnosti i impozantnosti, bez sumnje, jedno od najvrednijih dela srpske arhitekture i graditeljstva, navodi SANU.
Ukazano je i da je Hala 1 Beogradskog sajma, zbog arhitektonskih rešenja i načina izgradnje proglašena za nepokretno kulturno dobro, kao spomenik kulture.
„Zbog svega navedenog, Izvršni odbor SANU smatra da nadležni organi moraju da pronađu rešenje kojim će se sačuvati Beogradski sajam kao arhitektonska celina sa svojim halama i namenom koja će biti primerena nespornim vrednostima ovog značajnog zdanja“, piše u saopštenju.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE