Srbija

26.08.2014. 15:25

Tanjug

Autor: Nova Ekonomija

Sindikati PKB-a ne žele privatizaciju kompanije

Srbija

26.08.2014. 15:25

Predstavnici dva reprezentativna sindikata u PKB korporaciji smatraju da privatizacija ne bi bila dobra za uspešno poslovanje te kompanije.

Predsednik Nezavisnog sindikata u PKB-u, Nikola Lazić, rekao je da korporacija ima resurse, potencijale i mogućnosti da dobro posluje u sadašnjoj vlaničkoj strukturi.

„Mi imamo titulara. Grad je vlasnik peduzeća i nemamo obavezu da se privatizujemo. Naš stav je da može eventualno da se promeni struktura kapitala, i naša nastojanja ići će u tom pravcu. Da se od akcija koje smo poklonili gradu, vrati deo poklona zaposlenima, a u jednom delu da se sa eventualnim strateškim partnerom dogovori dokapitalizacija PKB-a“, naveo je on.

Predstavnici sindikata i rukovodstva PKB-a smatraju da bi država i grad trebalo da kontrolišu većinski paket akcija, da budu vlasnici najmanje 51 odsto kapitala, naveo je Lazić. „I sindikati i poslovodstvo razmišljaju u tom pravcu. Mislim da smo naišli na razumevanje i Agencije za privatizaciju. Sada ostaje da inteziviramo kontakte sa gradom kao vlasnikom“, rekao je on, napominjući da Agencija za privatizaciju do 1. novembra treba da izađe sa predlogom modela za privatizaciju PKB koropracije. 

Taj model grad, kao vlasnik, ne mora da prihvati i ne mora da se privatizije firma, objasnio je Lazić. 

Podsetio je da je u poslednjih 10 godina PKB korporacija prošla nekoliko vlasničkih transformacija, a u jednom trenutku zaposleni su sav društveni kapital kao poklon dali na upravljanje gradu Beogradu, koji je tako postao većinski vlasnik PKB-a, što se do sada pokazao kao dobar model poslovanja. 

On je rekao da su predstavnici rukvodostva i sindikata PKB-a juče imali sastanak u Agenciji za privatizaciju, gde im je predočeno da Agencija ima zadatak da privatizuje sva društvena preduzeća. U Agenciji za privatizaciju im je, kako dodaje, objašnjeno da je obaveza da se privatizuje samo društveni kapital. 

PKB u ovom trenutku ima nešto više od jednog procenta društvenog kapitala, ostatak vlasništva je poklonjen gradu Beogradu, a oko 0,27 odsto je privatni kapital od kupljenih akcija, istakao je Lazić. 

„To je dobar model poslovanja, jer mi u ovom momentu postižemo dobre poslovne rezultate. Još jedan razlog zašto ne bi trebalo privatizovati PKB jesu ovogodišnji rezultati. Imamo rekordnu proizvodnju u stočarstvu, proizvodnja mleka nikada nije bila veća od kada posluje PKB. U toj proizvodnji smo apsolutno dominantni u državi“. 

On je naglasio da bi država, ne finansijski, već administrativno trebalo da pomogne korporaciji, ukazavši da PKB jedina u državi nije dobila subvencije za proizvedeno mleko. Lazić je podsetio da PKB dnevno proizvodi između 170.000 i 200.000 litara mleka ekstra klase, što predstavlja više od 10 odsto ukupne proizvodnje mleka u državi. 

„PKB je nadomak Beograda, imamo saobraćajnice, imamo infrastukturu, imamo dobar model poslovanja, i nije momenat, nije prilika da se firma privatizuje“, smatra on. 

Činjenica je da preko dela zemljišta u vlaništvu PKB sada prolazi put koji se pravi u okviru mosta Zemun-Borča, i da to zemljište više neće moći da se upotrebljava kao poljoprivredno, već će podstati građevinsko zemljište, a to drastično menja vrednost preduzeća, ukazao je sagovornik. 

Korporacija PKB našla se na spisku za privatizaciju 502 preduzeća u okviru javnog poziva za prikupljanje pisama o zainteresovanosti investitora, koji je nedavno objavila Agencija za privatizaciju.

Predsednik Samostalnog sidnikata u PKB-u, Milisav Đorđević, saglasio se da nema nikakve potrebe da se PKB u ovom trenutku privatizuje, jer dobro posluje bez ikakve pomoći države. 

„Nadamo se da ćemo uspeti da postignemo dogovor sa vlasnikom, i da će se odustati od procesa privatizacije. Uputili smo otvorene pozive i premijeru i ministarki poljoprivrede da posete PKB, jer mislimo da možda neki organi vlasti nemaju pravu sliku šta je stvarno PKB, kako i u kojim uslovima posluje“, rekao je Đorđević. 

Prema njegovom mišljenju, PKB je za poslednjih nekoliko godina uspeo da se vrati na „pravi put“ i sada može da vodi tržišnu utakmicu sa svima.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Zdravo,
    moje ime je Marian Savic,
     Želim koristiti ovaj medij kako bih savjetovao one koji traže zajam ovdje.
     Podnio sam zahtjev za kredit od oko 300 milijuna od žene u hrvatskoj i izgubio sam oko 20 milijuna eura bez dobivanja zajma, npr
     bio je dvaput postavljen na dvije različite žene u
    Ujedinjene države
     i dalje nisam dobio moj kredit, skoro sam umro, a moj posao uništen je u tom procesu.
    Bogu slavi, u siječnju 2017. upoznala sam jednog prijatelja koji me je upoznao s zajmodavcem, gospođom Ivana Luka, a pomogla mi je osigurati zajam u svojoj kreditnoj kompaniji. Nakon što sam poslala kopiju moje osobne iskaznice i detalja o mojem računu, moj je kredit odobren, bilo je nevjerojatno, pomislio sam da će biti isti kao i drugi, koji su uzeli moj novac i nikad više nisam čuo za njih, primio sam svoj zajam za oko sat vremena kasnije, „DA“ primio sam upozorenje iz moje banke da je na mojem računu bilo pologa.
     ,
     Želim vam iskoristiti ovu priliku da vam savjetujem da postoje mnogi scammers, pa ako trebate zajam i želite osigurati zajam, prijavite se preko gospođe Ivana Luke i možete je kontaktirati putem e-pošte: (ivanaluka04@gmail.com ). možete me kontaktirati i putem moje e-pošte: (mariansavic271@gmail.com)
    ako imate bilo kakve sumnje. svoj
     pravi, sve što trebate učiniti jest slijediti upute i postupak prijave.
    Majka je vjerodostojna vjerovnica, pomogla mi je kad sam bila u potrebi, zato svjedočim o njezinim dobrim djelima
    Hvala ti.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.