Sistem konkursnog sufinansiranja medijskih sadržaja iz godine u godinu se sve više obesmišljava, a rezultati ovogodišnjih konkursa Ministarstva informisanja i telekomunikacija pokazuju da je doživeo potpuni fijasko, ocenjuju u Asocijaciji nezavisnih elektronskih medija (ANEM). Medijska i novinarska udruženja zbog toga traže hitnu i temeljnu reformu sistema konkursnog sufinansiranja.
Dodaju da je novac koji se na medijskim konkursima deli, umesto da pomaže razvoj medijskog pluralizma i profesionalizma, postaje kanal „za ogoljeno finansiranje medija, organizacija i medijskih grupacija bliskih vlasti, od kojih mnogi kontinuirano krše etičke standarde“.
S druge strane, profesionalni, nezavisni i kritički mediji kažnjeni su zbog izveštavanja u skladu sa medijskom etikom i standardima profesije, dodaje se u saopštenju.
Analiza konkursnog finansiranja, koju je izradila Koalicija za slobodu medija, pokazuje da se sredstva Ministarstva u značajnoj meri koncentrišu oko ograničenog broja međusobno povezanih vlasnika i medijskih mreža, od kojih su „mnoge nedvosmisleno deo provladinog medijskog sistema ili su politički i poslovno povezane sa strukturama vlasti“.
Ministarstvo je u 2026. godini kroz devet konkursa raspodelilo 482 miliona dinara.
Prijavljena su 1.224 projekta, finansiran je 421, dok su 803 projekta odbijena.
Međutim, iza privida konkurencije krije se duboko neravnopravan sistem u kojem značajan deo sredstava završava kod istih medijskih grupacija.
Mreža medija povezana sa Radoicom Milosavljevićem dobila je 41,2 miliona dinara, grupacija Best Media Team, povezana sa izdavačima tabloida „Alo“ i „Informer“ – 32,6 miliona dinara, mreža Slavka Stijakovića – 27,4 miliona, mreža Aleksandra Milutinovića – 22,3 miliona, a medijska grupacija Vladana Stefanovića – 21,7 miliona dinara.
Inače, ove privilegovane medijske grupacije do novca građana dolaze i kroz druge mehanizme finansiranja medija.
„Posebno je porazno to što među korisnicima državnog finansiranja dominiraju i izdavači tabloida koji godinama krše profesionalne standarde. Finansiranje medija koji kontinuirano krše Kodeks novinara i novinarki Srbije predstavlja direktnu poruku da profesionalizam, etika i odgovornost prema javnosti više nisu kriterijumi za dobijanje novca građana, već sasvim obrnuto“, dodaje se u ANEM-ovom saopštenju.
Zbog svega navedenog, novinarska i medijska udruženja i sindikati zahtevaju hitnu i temeljnu reformu sistema konkursnog sufinansiranja: sprečavanje sukoba interesa u izboru članova komisija, potpunu transparentnost vlasništva korisnika, ograničavanje koncentracije sredstava kod povezanih medijskih grupacija, obavezno uvažavanje istorije kršenja profesionalnih standarda i objavljivanje detaljnih obrazloženja svih odluka.
„Ukoliko se naši zahtevi ne ispune, sistem konkursnog sufinansiranja će i dalje, i to sve više, urušavati medijsko tržište, jačati podobne i neetičke medije i gušiti medije koji drže do svoje profesije i njenih standarda“, navodi se u saopštenju Koalcije za slobodu medija.
Nju čine: Asocijacija medija, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Asocijacija onlajn medija (AOM), Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV), Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Poslovno udruženje Asocijacija lokalnih i nezavisnih medija „Lokal Pres“, Slavko Ćuruvija fondacija, Granski sindikat kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“, Udruženje novinara Srbije.
Celokupna analiza ovogodišnjeg konkursa resprnog ministarstva dostupna je OVDE.