U Srbiji posluje više od 1.100 socijalnih preduzeća u kojim radi više od 10.000 ljudi. Zapošljavaju one koji do posla najteže dolaze – starije od 50 godina, žene žrtve porodičnog nasilja, mlade sa intelektuelnim poteškoćama, osobe s invaliditetom. Preduzetnički duh im ne nedostaje, ali nedostaje Zakon o socijalnom preduzetništvu i podrška da bi se održali na tržištu i bili konkurenti.
Iako smo na pragu proleća, u Vlasotincu se još kuva ajvar. Poslovna godina, za socijalno preduzeće Ruža, uspešnija je od prethodne.
„Radimo i praznikom i subotom i nedeljom, zavisi od narudžbine, tako
da smo stalno u poslu i za nas nema odmora. Još to nije firma koja stoji
na zdravim nogama, još uvek nam je potrebna pomoć sa strane, s obzirom
da fali taj zakon o socijalnom preduzetništvu i te subvencije koje bi
trebalo da dobijemo od države. Zato svake godine koristimo pomoć
Nacionalne službe za zapošljavanje kroz javne radove“, kažu u socijalnom
preduzeću Ruža.
Socijalna preduzeća šansa su za sve one kojima
je pronalaženje posla gotovo nemoguća misija. Bez podrške ta preduzeća
teško opstaju u tržišnoj utakmici.
„U iščekivanju zakona o
socijalnom preduzetništvu, ono na čemu je neophodno da radimo u narednom
periodu to je pre svega podizanje svesti o značaju socijalnih
preduzeća, zatim da radimo na njihovom umrežavanju, na promovisanju
primera dobre prakse kao i na unapređenju izvora finansiranja socijalnih
preduzeća, jer za sada ona se finansiraju najčešće iz nevladinog
sektora, donacija i programa“, objašnjava direktorka Sektora
preduzetništva u PKS Branislava Simanović.
Dodaje da bi bilo
dobro kada bi u određenom trenutku sva preduzeća koja posluju na ovaj
način dobila konkretnu pomoć od države u vidu grantova subvencija.
„Recimo
da se za dve godine zapošljavanja invalida ne plaća penziono i
socijalno ili da se dobije za neku vrstu opreme ili opet na neki drugi
način da podsticaj tim preduzećima“, kaže Simanovićeva.
Predlozi su i da država pomogne konkurentnost socijalnih preduzeća realnim ekonomskim stimulansima.
„A
to je intervencija u sferi PDV-a, umanjenje PDV-a za te ljude koji se
bave socijalnim preduzetništvom, ukidanje svih poreza i doprinosa sem za
zdravstveno i penziono osiguranje, pozitivna diskriminacija kod učešća
na javnim nabavkama. Mislim da smo zreli, državna kasa je spremna da
podrži jednu takvu inicijativu i otvaranje jednog potpuno novog trećeg
sektora privređivanja“, smatra ministar u Vladi Srbije Milan Krkobabić.
U
Evropi socijalno preduzetništvo koriste za smanjenje nezaposlenosti. U
tom sektoru radi više od 14 miliona ljudi a njegovo učešće u BDP-u je
oko 10 odsto, u Srbiji tek 0,2 procenta.