Vesti iz zemlje

10.11.2023. 13:59

Nova ekonomija

Autor: Čedomir Savković

„Srbija bi morala da zabrani duplo više preparata za zaštitu bilja“

Foto: Nova ekonomija

Na tržištu Srbije je zabranjeno 113 preparata za zaštitu bilja, fungicida i insekticida, čije dozvole za primenu su istekle juče. Violeta Josifova iz kompanije Biogenesis, koja se bavi proizvodnjom i prodajom bioloških preparata, tvrdi da je u oblasti kontrole hemijskih sredstava za zaštitu bilja situacija u Srbiji i dalje „daleko od idealne“. Ona je za Novu ekonomiju izjavila da je potrebno zabraniti duplo više preparata, ako Srbija želi prestane da se suočava sa problemima u izvozu poljoprivrednih proizvoda, a koji se poslednjih meseci učestalo dešavaju na carinama susednih država.

Domaći mediji su objavili da je 113 preparata povučeno iz upotrebe zato što sadrže 17 aktivnih supstanci koje su nedavno zabranjene u Evropskoj uniji.

Kako je prenela Radio-televizija Srbije (RTS), ti preparati sada ni u Srbiji ne mogu da se koriste jer je „domaća regulativa skoro potpuno usaglašena sa evropskom“.

Direktor Uprave za zaštitu bilja Nebojša Milosavljević rekao je za RTS da su ti preparati (lista je objavljena na sajtu Ministarstva poljoprivrede) zabranjeni pre 18 meseci, a da je sada istekao rok u kojem su mogli da se koriste, odnosno da se potroše njihove zalihe. Za četiri godine zabranjeno je 50 aktivnih supstanci, a za njihovo korišćenje predviđene su kazne.

Milosavljević je istakao da preostala količina zaliha treba da se „odloži u skladu sa zakonom“, odnosno da se preda onome ko je zadužen za skupljanje tog otpada, a koji zatim ide na bezbedno uništavanje.

S druge strane, Violeta Josifova iz kompanije Biogenesis za Novu ekonomiju kaže kako je RTS informaciju o zabranjenim hemijskim sredstvima, koju su svi mediji preuzeli, „pogrešno i nestručno preneo“.

DEGRADIRANA KONTROLA, NEMA NI PRAVILNIKA

Fitosanitarnoj kontroli na graničnim prelazima podležu pošiljke bilja, biljnih proizvoda i propisani objekti, sredstva za ishranu bilja i sredstva za zaštitu bilja, kao i seme, rasad i sadni materijal. Za ovakvu vrstu robe koja se izvozi ili uvozi je potrebno da je prati fitosanitarni sertifikat, čiji sadržaj je određen fitosanitarnim pravilnikom.

„Dezinformacije koje danima plasira Uprava za zaštitu bilja ima za cilj spinovanje bombastičnih naslova, sa ciljem (skretanja pažnje) javnosti“, smatra Josifova.

Ona ocenjuje da bi ove nedelje sa tržišta bilo povučeno ne 113 proizvoda za zaštitu bilja, nego duplo više, pod uslovom „da je Uprava za zaštitu bilja radila po zakonu“,

„Nije vest to što je prestalo odobrenje za primenu 113 pesticida. To su pesticidi čije aktivne supstance su isključene sa liste odobrenih supstanci odavno. Vest je da će sada ti isti pesticidi da se upotrebljavaju na crno, bez kontrole, zato što Ministrstvo poljoprivrede i Uprava za zaštitu bilja nisu uspeli da od 2009. godine donesu pravilnik o postupanju sa neutrošenim zalihama sredstava za zaštitu bilja. Prošlo je 14 godina i još nema pravilnika“, kazala je Josifova.

OBLAST NAMERNO NIJE ZAKONSKI UREĐENA

Ona smatra kako to znači da je ova oblast „namerno zakonski neuređena“, zato što je ona izvor, kako navodi, korupcije.

„Namerni haos se ogleda i u činjenici da je sa izmenama Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, iz 2019. godine, nivo kontrole degradiran. Ranije su fitosanitarni inspektori morali da imaju adekvatnu stručnu spremu, subspecijalizaciju, inženjeri za zaštitu bilja ili doktori fitomedicine“, navela je Josifova.

Prema njenim rečima, sada fitosanitarni inspektor može da bude „i ratar i biolog i stočar i agroekonomista, ili agronom opšteg smera“.

„U tom grmu leži zec. U Fitosanitarnoj inspekciji i u Upravi za zaštitu bilja više od polovina zaposlenih nema adekvatnu stručnu spremu, pa nisu ni mogli da postupaju u sprovođenju zakona“, dodaje Josifova.

Lista zabranjenih aktivnih supstanci, kako  je preneo RTS, od sada sadrži: tiofanat-metil (12 preparata sadrži tu supstancu), imidakloprid (8), zeta-cipermetrin (4), mankozeb (38), haloksifop-p (3), fenbukonazol (1), alfa-cipermetrin (4), ciprokonazol (9), miklobutanil (3), flutriafol (8), diflubenzuron (2), fenoksikarb (1), famoksadon (3), indoksakarb (6), akrinatrin (1), prohloraz (7), fosmet (1).

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.