Srbija se nalazi na 62. mestu od 193 zemlje, prema rangu indeksa humanog razvoja (HDI) sa rezultatom od 0,833 odsto. Rezultat viši od 0,8 odsto definiše zemlje kao visoko razvijene, ali u poređenju sa zemljama bivše Jugoslavije, ispod Srbije nalaze se samo Severna Makedonija i Bosna i Hercegovina.
U odnosu na 2013. godinu, Srbija beleži porast od 0,2 odsto, sa prosečnim životnim vekom od 76 godina, gde Bosna i Hercegovina, iako se nalazi na 74. mestu, ima duži životni vek po glavi stanovnika (78 godina).
Od zemalja bivše Jugoslavije na najboljoj poziciji nalazi se Slovenija (21. mesto), zatim Hrvatska (41. mesto) i Crna Gora (48. mesto). Ispod Srbije prva je Severna Makedonija (68. mesto), a na najnižoj poziciji nalazi se Bosna i Hercegovina.
Među zemljama na vrhu nalaze se Island, Norveška, Švajcarska, Danska i Nemačka čiji je HDI iznad 9,5 odsto, a na dnu Južni Sudan, Centralnoafrička Republika i Somalija gde je HDI manji od 0,5 odsto. Neujednačen napredak ukazuje na to da najsiromašnije zemlje zaostaju, dok najbogatije napreduju.
Srbija kao zemlja visokog razvoja
Kada se poredi sa zemljama sa izrazito niskim razvojem poput Somalije, Etiopije ili Pakistana, čiji je HDI niži od 0,39 odsto, gde je izraženo siromaštvo, kratak životni vek i nizak BDP, Srbija jeste u grupi visokog razvoja. Ipak, ostatak zemalja u grupi visokog razvoja – Island (prvo mesto) ili Nemačka, nalaze se u drastično boljoj poziciji nego Srbija.
Zbog metodologije kojom se indeks služi (BDP po glavi stanovnika, indeks obrazovanja, životni vek), mnogi ekonomisti kritikuju ovaj indeks (iako ne postoji pouzdaniji metod), koristeći argument da će bogatije zemlje imati viši BDP, pa će stanovnici u proseku duže živeti u zdravijoj sredini, imaće pristup boljoj zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju u odnosu na stanovnike u siromašnijim zemljama.
Mnoge zemlje sa malom potrošnjom, poput Singapura, Japana, Hong Konga odlično su pozicionirane u odnosu na evropske zemlje čija je potrošnja mnogo veća.
Šta je indeks humanog razvoja?
Indeks humanog razvoja kreirale su Ujedinjene Nacije 1990. godine za merenje razvoja zemalja.
Obračunava se na osnovu ekonomskog bogatstva (BDP-a po glavi stanovnika), indeksa obrazovanja (godine provedene na školovanje) i očekivanog životnog veka. Trenutno je najrelevantniji indeks koji meri društveno blagostanje.
Ministar Poljoprivrede Dragan Glamočić kazao je danas da je najkritičnija tačka srpskog agrara svinjarstvo, te dodao da je moguće popraviti stanje u toj oblasti u narednih godinu ili dve uz stabilne cene.
...
U okviru ispunjavanja četvrtog studentskog zahteva, država se usvojenim izmenama Zakona o visokom obrazovanju obavezala da će visokoškolskim ustanovama u celosti pokrivati stalne troškove, poput računa za gr...
Nedavno je zatvoren hotel poznatog međunarodnog lanca "Holidej in" (Holiday Inn) u Ulici španskih boraca na Novom Beogradu, a u taj objekat će se uskoro useliti banka, objavio je N1.Beogradski "Holidej i...
Ako se pogledaju podaci platnog bilansa Nardone banke Srbije (NBS) za prva dva meseca ove godine ostvaren je priliv stranih direktnih investicija (SDI) na sličnom nivou kao i prethodnih pet godina. Razlika j...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok