Veliko delo još većeg čoveka
Umro je Mihailo Miša Crnobrnja, profesor emeritus, višegodišnji predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, urednik Bele knjige Saveta stranih investitora, diplomata i još mnogo toga. Bio je i kolumnista Nove ...
Većina evropskih država ima hronični nedostatak kompetentnih radnika, a procena je da Srbiji nedostaje oko 300.000.
Nedostatak ovih radnika za posledicu ima to da mnogi poslodavci jednostavno, i pored opšte velike nezaposlenosti, ne mogu da pronađu radnike potrebnih kvalifikacija i znanja.
To poslodavce dovodi u situaciju da neodgovarajuće i nekvalifikovane kadrove nerado primaju, ali ih zato plaćaju znatno manje nego što određeno radno mesto vredi, a da visokokvalifikovane plaćaju više u skladu sa znanjem i veštinama koje poseduju.
Deo evropskih stručnjaka poručuje da poslodavci za pojedina radna mesta nude krajnje mizerne plate ili loše uslove rada te da je to razlog što ne mogu da nađu radnu snagu. Takva ocena je posebno prisutna kod mlađe populacije, gde je u isto vreme i stopa nezaposlenosti najveća. Jer, kvalifikovani mladi radnici neće da rade za malu platu ni u jednoj evropskoj državi, dok bi oni koji nemaju kvalifikacije i na to pristali , ali oni poslodavcima nisu potrebni.
Procenjuje se da u Srbiji svake godine ostane između 20.000 i 30.000 upražnjenih radnih mesta jer za njih nema kvalifikovanih ljudi, a da, istovremeno, desetine hiljada studenata završi fakultet i stekne znanje za obavanje poslova za koja nema potražnje na tržištu.
Srbija trenutno nema ni okvir kvalifikacija, niti odgovarajuću nomenklaturu zanimanja, što dodatno otežava izbor profesije ili kasnije sticanje dodatnih kvalifikacija. Jedini validni dokument za sagledavanje stanja na tržištu rada Srbije je Nacionalna kvalifikacija zanimanja koju koristi NSZ, a koja je stara više od četvrt veka.
Pomoćnica ministra za rad, zapošljavanje, boračku i socijalnu politiku Ljiljana Džuver objašnjava da se tržište rada, ne samo u Srbiji, poslednjih godina suočava s velikom ponudom nekvalifikovane radne snage, koja ima deficitarne i nezadovoljavajuće radne veštine i koje nisu potrebne poslodavcima.
„To je problem savremenog društva, koje je novim tehnologijama i programom rada promenilo system“, rekla je Ljiljana Džuver.
„Polovina nezaposlenih u Srbiji su osobe sa srednjim stručnim obrazovanjem, ali one nemaju odgovarajuće znanje i veštine. Veliki broj radnih mesta ostaje nepopunjen jer nema dovoljno kvalifikovanih za to“, kaže ona.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Umro je Mihailo Miša Crnobrnja, profesor emeritus, višegodišnji predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, urednik Bele knjige Saveta stranih investitora, diplomata i još mnogo toga. Bio je i kolumnista Nove ...
Svi zainteresovani inovatori koji žele da osvoje StarTech grant do 50.000 evra dobili su još nekoliko dana, do 15. maja, da se prijave za stručnu podršku u pripremi aplikacije za konkurs. Datum za podnošenje...
Obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana za 2023. godinu su u obavezi da podnesu poresku prijavu i plate godišnji porez na dohodak građana najkasnije 15. maja ove godine. Podnošenje poreske prijave ...
Cene ugostiteljskih usluga u Srbiji u aprilu ove godine bile su u proseku skuplje za deset odsto u odnosu na april 2023. godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Posmatrajući pojedina...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE
Velika sramota za vlastodrsce, sram vas bre bilo..