Politički potres u Mađarskoj i pobeda Petera Mađara nad Viktorom Orbanom iz temelja menjaju geopolitičku i energetsku mapu Balkana, ostavljajući budućnost Naftne industrije Srbije u stanju potpune neizvesnosti. Dok su se dosadašnji strateški dogovori oslanjali na lične odnose dvojice lidera – Vučića i Orbana, novi kurs Budimpešte i najavljena borba protiv korupcije prete da obustave netransparentne projekte, uključujući i potencijalni ulazak mađarskog MOL-a u vlasničku strukturu NIS-a. Karijerni diplomata Srećko Đukić upozorava da se Srbija, odbivši ranije modele nacionalizacije ili podele upravljanja, svela na ulogu posmatrača u sopstvenoj energetskoj sudbini.
“Dakle, mi smo sad u situaciji da čekamo šta će uraditi Rusi i Mađari i Amerika. Dakle, mi smo apsolutno u pasivnoj poziciji. Ovde se od naše ministarke energetike stvara privid da smo mi nekakvi akteri u tom procesu. Nismo nikakvi akteri, mi smo autsajderi, mi smo posmatrači. Da li mogu Mađari i Rusi da se dogovore? Ja mislim da će Rusi sad postati još čvršći u tim pregovorima i neće želeti da prodaju NIS. Oni kupuju vreme, jer svaki mesec za njih je dragocen. Dakle, Rusija objektivno čeka da Tramp skinuti sankcije I onda nema potrebe da prodaje NIS. Trguje se sa vremenom. Mi smo apsolutno u jednoj potpuno podređenoj poziciji.”
Srbija se trenutno nalazi u energetskom ćorsokaku, a sudbina NIS-a i stabilnost snabdevanja gasom direktno zavise od globalnih dešavanja, objašnjava Đukić. Kompletnu analizu nove ere odnosa Beograda i Budimpešte, kao i detaljan uvid u rizike netransparentnih međudržavnih projekata, pogledajte u celom intervjuu sa Srećkom Đukićem:
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Rast troškova zaduživanja na evropskim tržištima obveznica i najavljeno zaoštravanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) direktno će uticati na cenu kredita u Srbiji, gde je privreda izuzetno z...
Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbedio je bespovratna sredstva (grant) u iznosu od 2,64 miliona evra namenjena tehničkoj pomoći za pripremu zatvaranja i sanacije 17 nesanitarnih deponija širom...
Evropska unija poslala je hitnu pomoć Srbiji preko svog Mehanizma za civilnu zaštitu dok jaki požari nastavljaju da pogađaju specijalni rezervat prirode Deliblatsku peščaru gde je već zahvaćeno 3.500 hektara...
Glavni problemi sa budžetskom potrošnjom u Srbiji vrte se oko tri ključna stuba: neopravdane fiskalne ekspanzije, sistemskih slabosti u planiranju i ozbiljnog manjka parlamentarne kontrole i transparentnosti...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.