Srbija

10.12.2024. 12:02

Nova ekonomija

Autor: Dunja Marić

Šta je dinamički red vožnje gradskog prevoza koji se uskoro uvodi u Beogradu i kako će funkcionisati?

Foto: Nova ekonomija/Čedomir Savković

Srbija

10.12.2024. 12:02

Od početka naredne, 2025. godine, u Beogradu se uvodi novi, dinamički red vožnje gradskog prevoza. U praksi, to znači da će linije imati “radno vreme” – znaće se kada polazi prvo i poslednje vozilo u danu, ali ne i ostala vozila tokom dana. Uz to, gradonačelnik Aleksandar Šapić najavio je i povećanje broja vozila, za oko 25 ili 30 odsto po liniji.

Nove izmene, prema Šapićevim rečima, imaju za cilj da poboljšaju kvalitet gradskog prevoza.

„Trenutni red vožnje je napravljen pre 30 godina i neophodno je prilagoditi ga realnosti. Taj red vožnje bio je fiktivan i neutemeljen u bilo čemu. I ni na jedan način nije mogao da bude ispoštovan zbog promena koje su se dešavale u saobraćaju”, objasnio je Šapić prilikom najave „dinamičkog“ reda vožnje.

Šta to znači u praksi?

Kako je Šapić objasnio, znaće se vreme kada prva i poslednja linija polaze sa stanice, imaće prolazno vreme kada stižu na okretnicu, ali neće imati određeno vreme kada moraju da budu na određenoj stanici.

“Tada ulazimo u manipulaciju gde dispečer dozvoljava da zatvore vrata i voze i ne kupe putnike kako bi ispunili red vožnje koji je neostvariv”, rekao je on.

U praksi, to znači da će se znati kada određena linija počinje da saobraća, ali ne i kada će ostale krenuti sa početne stanice, kao što je to bio slučaj decenijama.

Preostale linije kretaće kada GPS uređaji u autobusima ukažu da je potreban polazak. Detaljnije o tome po kom principu će GPS signalizirati vozačima da treba da krenu nije poznato, mada je Šapić rekao da se “jedno vozilo ne kreće jednako u toku dana, prepodne, u podne, posle podne”, već da sve zavisi od saobraćajnih gužvi.

Ideja je, naime, da polazak autobusa bude ravnomeran, tako da putnici ne čekaju dugo na stajalištima.

“Postojeći sistem ne služi ničemu, osim da se zloupotrebljava u dogovoru sa prevoznicima, vozačima, dispečerima… E toga više neće biti. Želimo da uvođenjem dinamičkog reda vožnje imamo uvid u pravo stanje stvari. Naravno da će da se zna kada je prvi i poslednji polazak, a onda ćemo u skladu sa saobraćajnim uslovima, sa gužvom, obezbeđivati polaske vozila. Napominjem, jedno su vozila koja kreću za prigradska naselja – za Mladenovac, Lazarevac i staju na nekoliko stanica, a drugo autobus koji uđe u saobraćajni špic i pri tome mora da juri neki red vožnje koji je neko propisao 1975. Znači, nije da se neće znati kada ide neki autobus, već ćemo to prilagoditi realnosti i povećati broj vozila po svakoj liniji, i to od Nove godine”, rekao je Šapić.

Više vozila gradskog prevoza

“Ako je dosad na jednoj liniji, primera radi, bilo 16 vozila, učinićemo da njihov broj povećamo za 25 ili 30 odsto”, rekao je Šapić.

Po njegovim rečima, u narednom periodu biće obezbeđeno više autonomnih (žutih) traka za javni prevoz i gradska vlast će na taj način pokušati da podstakne ljude da više koriste autobuse, kazao je on.

Koliko su koštale informativne table?

Najava ukidanja redovnog reda vožnje izazvala je lavinu pitanja, a jedno od njih je – šta će biti sa tablama. Krajem prošle godine, naime, na oko 1.000 autobuskih stajališta postavljene su informativne elektronske table, na kojima građani mogu da vide za koliko minuta stiže prevoz.

Šapić je, objašnjavajući kako će se građani informisati o dolascima autobusa na stajalištima u delovima grada gde nema informativnih tabli, rekao – “kao i dosad”. Dodao je i da bi voleo da u naredne dve-tri godine i “onaj na levoj obali Dunava i Kosmaju ima tablu na stanici”.

“Ali tamo ni dosad nije bila informativna tabla, kako će se informisati, pa kao i dosad. Imaće polazak kada kreće prvi autobus, imaće dinamiku koja će biti određena, samo će biti određena u skladu sa realnosti, a ne sa nekim fiktivnim redom vožnje“, rekao je gradonačelnik.

Inače, kako za Novu ekonomiju kaže Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu, za informativne table iz budžeta je izdvojeno tri milijarde dinara, odnosno oko 25 miliona evra. Imajući u vidu da su table postavljene na oko 1.000 stajališta, ispada da je jedna tabla plaćena više od 25.000 evra.

Međutim, javno dostupne dokumentacije nema. Prema Jovanovićevim rečima, tender nije raspisan jer su table nabavljene u okviru projekta “Smart City”.

Zvaničnu informaciju o tome koliko su ove table plaćene, Nova ekonomija pokušala je da dobije od Sekretarijata za javni prevoz, preko Gradske uprave, ali odgovore na pitanja koja smo im uputili nismo dobili do objavljivanja teksta.

Vozači bez radnog vremena

Četiri reprezentativna sindikata Gradskog saobraćajnog preduzeća u saopštenju su navela da uvođenjem dinamičkog reda vožnje, vozači neće znati ni gde, a ni kada im se smena završava.

“Važećim redovima vožnje tačno je predviđeno vreme početka i vreme završetka smene vozača na liniji, tako da nijedan vozač po rasporedu rada ne sme da upravlja vozilom duže od osam časova. Ukoliko bi se realizovala ideja o ukidanju postojećeg reda vožnje i vozila sa terminusa polazila bez unapred određenog vremena, mnogi vozači bi svakodnevno radili duže od osam časova dnevno, a vozači iz narednih smena bi morali na trasi linije da preuzimaju vozila za svoje smene, što je pre svega rizik po bezbednost saobraćaja, ali i narušavanje osnovnih zakonskih prava da svaki zaposleni unapred ima utvrđen raspored rada, odnosno radno vreme, mesto početka i završetka svoje smene“, ukazali su sindikati.

Gde se koristi dinamički red vožnje?

Postoje primeri evropskih metropola u kojima se koristi dinamički red vožnje, a jedna od njih je Stokholm, gde se na određenim linijama vozila dodatno uključuju ili preusmeravaju tokom špica, a smanjuju se kada saobraćajna gužva nije velika, a broj vozila tokom špica povećava se i u Londonu.

Gradski prevoz u pomenutim gradovima uspeva da funkcioniše jer se koriste različiti sistemi, saobraćajne kamere, senzori, softveri za analizu podataka, koji potom brzo reaguju i u realnom vremenu, preko aplikacije, obaveštavaju putnike o svim promenama.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.