Srbija

24.02.2015. 09:42

B92

Autor: Nova Ekonomija

Šta je MMF odobrio Srbiji?

Srbija

24.02.2015. 09:42

Izvršni odbor MMF odobrio je Srbiji trogodišnji stend baj aranžman vredan oko 935,4 specijalnih prava vučenja oko 1,2 miljarde evra.
MMF piše na svom sajtu da su srpske vlasti istakle da je namera da se aranžman tretira kao program iz predostrožnosti.
Program je baziran na tri glavna stuba: jačanju javnih finansija, povećanju stabilnosti i otpornosti finansijskog sektora i sprovođenje strukturalnih reformi, kako bi se formirala solidna osnova za otvaranje novih radnih mesta i vratio održiv nivo rasta. 
„Srpska privreda suočava se sa ozbiljnom fiskalnom neravnotežom i ukorenjenim strukturalnim slabostima u kontekstu sporijeg rasta i negativnih regionalniih prelivanja. Vlasti programa koji podržava Međunarodni monetarni fond nudi priliku za obnovu održivosti javnog duga, rebalans makroekonomske politike, poboljašnje otopornosti finansijskog sektora i poboljša konkurentnost potencijala srednjoročnog rasta.Vlasti treba da budu usmerene prema ojačenju kredibilnost planova reformi preduzimajući teške ali neophodne mere u 2014. godini, uključujući reforme tržišta rada i penzionog sistema“, naveo je u saopštenju zamenik generalnog direktora MMF i vršilac dužnosti predsedavajućeg David Lipton. 
Lipton je podstio da Srbija ima visok i rastući javni dug što zahteva fiskalnu konsolidaciju u narednom periodu. 
„Fiskalni paket vlade, sa ciljem snižavanja duga po BDP-u do 2017. godine, je priladan. Fokus na održanju obavezu potrošnje, smanjenje državne pomoći i minimiziranje fiskalnih rizika koji proističu iz državnih preduzeća je zagarantovana. Fiskalni program će takođe biti podržan poboljšanjem javnog okrvira finansijskog upravljanja. 
Finansijska konsolidacija stvara prostor za postepeno monetarno popuštanje, koje će podržati domaću tražnju, nakon što država povuče fiskalne stimulanse. 
Tempo prilagođivanja monetarne politike treba da uzme u obzir spoljne uslove finansiranja i evoluciju inflatornih očekivanja. Fleksibilnost kursa ostaje važan amortizer za Srbiju i devizne intervencije treba da ostanu ograničene na izglađivanje prekomerne kolebljivosti. 
Očuvanje stabilnosti finansijskog sektora i ojačanje njegove otpornosti biće čuvar ekonomskog oporavka. Posebna dijagnostička ispitivanja banaka bi trebalo da obezbedi da banke ostanu „zdrave“. Sveobuhvatna strategija za rešavanje visokih neotplaćenih kredita će pomoći čišćenju bilansa i poboljšanju finansijskog posredovanja. Nedavne reforme u okviru rezolucija banaka će poboljšati efikasnost sistema i ublažiti fiskalne rizike. 
Posvećenost vlasti šire baziranim strukturalnim reformama je dobrodošla. Šire reforme državnih preduzeća, naročito velikih, biće kritična za smanjene državne pomoći i ograničenje optereženja budžeta. Poslovna klima treba da se poboljša kako bi privikla nove investicije, brže stvaranje radnih mesta i podrži rast preko srednjeg roka“, naveo je Lipton u saopštenju. 
Izvršni odbor je takođe zaključio 2014. četvrte konsultacije sa Srbijom. Saopštenje će biti objavljeno u dogledno vreme.

Aneks

Nedavni ekonomski rast 

BDP Srbije ugovoren 2014. zbog nastavka opadanja domaće potražnje otežan poplavama i slabom ekonomskom aktivnošću među trgovinskim partnerima. Visok nivo nezaposlenosti je ostao jedan od najvećih socijalnih problema, kao i hronična strukturalna rigidnost i dalje ugrožava sveukupnu konkurentnost privrede. Recesija u 2014. je bila treća u poslednjih šest meseci. 
Javni dug je naglo porastao na neprijatno visoke nivoe i uprkos nekim pokušajima finansijske konsolidacije u poslednjim godinama, fiskalni deficit je porastao na 6,6 procenata u 2014. godini zbog visoke državne pomoći preduzećima koje prave gubitak i mandatornom trošenju. Javni dug je dostigao 70 procenata Bruto društvenog proizvoda u 2014. godini. 
Tri glavna stuba programa
Snažna fiskalna konsolidacija preko programskog perioda i rebalansa mešavine strategija.Fiskalno prilagođavanje, započeto u 2014. godini, u velikoj meri se bazira na suzbijanju obavezne potrošnje i smanjenju državne pomoći državnim preduzećima. Čvršća viskalna pozicija će stvoriti prostor za olakšanje monetarne politike, koji će proizvesti kreditni rast u ekonomiji. Jedna od glavnih mera, u vezi sa penzijama i platama u javnom sektoru, već je uvedena u 2014. ili će biti deo budžeta 2015. godine, naglašavajući visoko vlasništvo programa. 
Ojačanje fiskalnog sektora. Program namerava da podrži stabilnost finansijskog sektora, otpornost i poboljšavanje finansijskog posredovanja. Dok je bankarski sektor (sastavljen uglavnom od stranih banaka) ostao adekvatno kapitalizovan i visoko likvidan, nefunkcionalni krediti su značajan izazov. Bavljenje visokim nefunkcionalnim kreditima će biti ključno za poboljšanje kreditne sposobnosti potencijalnih korisnika kredita i oporavak kredita za ekonomiju, koji je ugovoren donedavno. Srpske vlasti su posvećene dizajniranju i implementiranju sveobuhvatne strategije za smanjenje nefunkcionalnih kredita. Povećanje dinarizacije ekonomije je takođe jedan od ključnih ciljeva. 
Jačanje konkurentnosti i rast. Strukturalne reforme su od suštinske važnosti za ojačenje potencijala rasta Srbije. Postoje tri široka prioriteta koja treba sprovoditi na srednji rok: otvaranje novih radnih mesta; poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti; i rezolucija i reforma državnih preduzeća, sa ciljem značajnog smanjenja broja tih preduzeća (na početku grupa od oko 500 kompanija koji su predviđen za rezoluciju ili privatizaciju). U pogledu otvaranja novih radnih mesta, srpske vlasi su preduzele važne korake sredinom 2014. godine izmenama Zakona o radu ukanjanjem prepreka zapošljavanju i čineći ugovore o platama i procedure zapošljavanja fleksibilnijim. Jedna važna mera u podsticanju investicija je prerpaviti u regulatornom sektoru za izdavanje građeviskih dozvola u cilju pojednostavljenja procesa. 
Srbija je član MMF-a od decembra 1992. godine i ima kvotu od 467,7 miliona dolara.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. А,па затворени су они објекти који су ЛЕГАЛНИ,а они без грађевинске дозволе и непријављени несметано раде, њих нема ко да казни !!!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.