Vesti iz zemlje

14.06.2023. 12:29

Autor: Mateja Agatonovic

Stari kukuruz mešamo sa novim, kako bi se nivo aflatoksina smanjio

Foto: Pixabay

Godišnja potrošnja kukuruza u Srbiji pala je sa 4,7 na 4,2 miliona tona, a stari kukuruz iz skladišta meša se sa novim prilikom izvoza kako bi se vrednosti aflatoksina u ovoj žitarici smanjile, pišu u današnjem izdanju Večernje novosti.

Direktorka Udruženja „Žita Srbije“ Sunčica Savović rekla je da postojeći kukuruz ima „problem sa kvalitetom“ i da je bitno da on fizički bude odvojen od novog roda koji dolazi, naročito zbog većih količina kukuruza starog roda koje preostaju.

Prema njenim rečima, u zavisnosti od procene prilikom izvoza se meša stari rod sa novim kako bi se vrednosti aflatoksina smanjile.

„Zbog toga je bitno da se očiste i dezinfikuju skladišta jer je aflatoksin zarazan. To remeti šansu za izvoz novog kukuruza , koji, kako sada stvari stoje, neće imati problema sa kvalitetom. Međutim, rano je govoriti o tome jer je jun“, rekla je ona.

Savović je istakla da problem sa kvalitetom kukuruza ne postoji samo u Srbiji, da za razliku od pšenice on „nije nekog kvaliteta“, kao i da skladišteni kukuruz „samo stoji, a vrednosti toksina rastu“.

„Ako nije pomeran, rastresan, kvalitet uskladištenog zrna zaraženog aflatoksinom sam propada, kako teče vreme čuvanja“, rekla je Savović.

Ona je kazala da se u Srbiji godišnje trošilo 4,7 miliona tona kukuruza za sve namene, a da proizvodnja u zavisnosti od toga koliko je sušna godina bila.

Ona varira od četiri pa do preko osam miliona tona, koliko je bilo u 2020. godini.

Prema njenim rečima, izvoz kukuruza do 31. maja nije dostigao ni 380.000 tona, a tržišna godina se završava 30. septembra.

„U tom periodu uglavnom izvezemo od 870.000 do više od tri miliona tona. Sada je evidentno da nećemo imati mogućnost da dostignemo čak ni nivo od 870.000 tona, a jasno je da će završne zalihe kukuruza biti veće nego lane“, rekla je Savović.

Kako je istakla, u Srbiji su bile dve izuzetno sušne godine za ovu žitaricu i zbog toga su ratari morali pažljivo da biraju hibride za setvu.

Prema njenim rečima, domaći hibridi su prilagođeni na ekstremne uslove ali da se „sada više forsiraju strani“ jer oni u godinama koje „nisu problematične“ donose veće prinose.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.