Srbija

05.11.2020. 16:03

Nova ekonomija

Autor: Nova Ekonomija

Starom mikseru nije mesto u kontejneru

Reciklaža elektronskog i električnog otpada (EE otpada) predstavlja složen posao i zahteva velika ulaganja u savremena postrojenja, stalno povećavanje standarda poslovanja i unapređenje tehnologija, kažu za Novu ekonomiju u Udruženju reciklera...

Foto: Pixabay

Srbija

05.11.2020. 16:03

Reciklaža elektronskog i električnog otpada (EE otpada) predstavlja složen posao i zahteva velika ulaganja u savremena postrojenja, stalno povećavanje standarda poslovanja i unapređenje tehnologija, kažu za Novu ekonomiju u Udruženju reciklera Srbije.

Prema rečima generalne sekretarke Udruženja reciklera Srbije, Suzane Obradović električni i elektronski otpad su frižideri, zamrzivači, veš i mašine za sudove, šporeti, televizori, video i audio oprema, IT i telekomunikaciona oprema.

Od ostalih uređaja, tu su kako dodaje klima uređaji, električni i elektronski alati, sijalice, medicinski uređaji, fenovi za kosu, pegle, tosteri, aparati za kafu, usisivači, električni noževi, uređaji za šišanje, brijanje, pranje zuba, masažu, kao i satovi.

„EE otpad se prerađuje u postrojenjima u Srbiji, a uglavnom se izvoze opasne materije koje se nalaze u ovim uređajima jer zahtevaju zbrinjavanje u posebnim postrojenjima koja ne postoje u našoj zemlji“, kaže Suzana Obradović.

Milioni iz kante

Suzana Obradović podseća da su za tretman te EE otpada predviđena podsticajna sredstva od strane države čija isplata kasni i taj iznos je manji u odnosu na količinu prerađenog otpada, a primera radi prošle godine prerađeno je 35 hiljada tona tog otpada.

„Za rad cele 2019. godine, recikleri su isplaćeni tek u junu ove godine i isplaćeno je 69% od ukupno ostvarenih podsticajnih sredstava“, dodaje generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije.

Dobra vest desila se, kako podseća, krajem prošle godine, kada su isplaćena zaostala dugovanja za otpad prerađen 2018. godine i to je posle 2015. bio prvi put da država plati sav tretirani opasni otpad.

„Recikleri su bili uvereni da su država i Ministarstvo zaštite životne sredine krenuli u dobrom pravcu rešavanja problema, i da će ispuniti svoje obaveze prema operaterima i za 2016. i 2017, kao i za 2019. godinu, ali se to još nije desilo“, kaže Suzana Obradović i dodaje da recikleri očekuju da se posle rebalansa budžeta za 2020. godinu izmire dugovanja prema reciklažnoj industriji.

Ona podseća i da je od ekoloških taksi prošle godine državni budžet dobio više od 11 milijardi dinara.

ORGANIZACIJA PRIKUPLJANJA EE OPADA

Dotrajale uređaje građani mogu da predaju u najbliži reciklažni centar, ili da ga pozovu radi preuzmanja na kućnoj adresi. Takođe u prodavnici u kojoj kupuju novu tehniku mogu da se raspitaju da li mogu da predaju dotrajali uređaj za reciklažu.  Na taj način uređaji koji bi posle upotrebe mogli da postanu opasan otpad biće adekvatno zbrinuti i neće uticati negativno na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

„Važno je i da lokalne samouprave organizuju centre za sakupljanje EE otpada, mesta gde građani mogu da predaju svoje dotrajale uređaje“, napominje Suzana Obradović.

To je posebno važno za male kućne aparate koje građani mogu sami da donesu jer ti uređaji obično završe u kontejneru, dok bi veće preuzimanje trebalo da organizuju lokalne samouprave i javna komunalna preduzeća. 

ŠTA SE DOBIJA RECIKLAŽOM EE OTPADA?

Neki materijali koji se dobijaju njegovom reciklažom imaju dalju upotrenu vrednst, dok drugi zahtevaju posebno zbrnjavanje. Gas freon iz starih frižidera posebno mora pravilno da se tretira, jer može da bude opasan. On se iz Srbije izvozi u Nemačku, od njega se prave druge hemikalije koje mogu ponovo da se upotrebljavaju.

Od ostalih proizvoda izdvajaju se plastika, gvožđe, obojeni metali kao što su aluminijum i bakar, pur pena, koja je izolacioni materijal.

Prema rečima Suzane Obradović dotrajale matične ploče se iz Srbije izvoze u Singapur i zemlje Evropske unije, jer sadrže plemenite metale i zahtevaju specijalnu tehnologiju za dalji tretman.

Tretmanom EE otpada u Srbiji bavi se desetak postrojenja za reciklažu koja se nalaze u Beogradu, Nišu, Pančevu, Valjevu, Irigu, Aleksincu, Šapcu, Kragujevcu, Ćupriji.

Čedomir Savković

*Projekat „Zaštita životne sredine – otpad nije na bacanje“ finansiran je iz programa podrške medijima Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije. Ovaj tekst, celokupan sadržaj i izneti stavovi su isključiva odgovornost Business Info Group, kao izdavača Nove ekonomije. 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.