Trgovina robom je na međugodišnjem nivou opala za tri odsto tokom prvog kvartala 2020. godine usled pandemije koronavirusa. Iako će globalna trgovina zabeležiti oštar pad ove godine, neće se ostvariti najgori scenario koji je projektovan tokom aprila, ocenila je Svetska trgovinska organizacija (STO) u najnovijem izveštaju.
Procene za drugi kvartal, kada su mere za suzbijanje zaraze bile na vrhuncu, ukazuju da će pad iznositi oko 18,5 odsto.
„Taj pad je jedan od najvećih u istoriji, ali je mogao biti i mnogo gori. Godišnja prognoza STO objavljena 20. aprila, u svetlu velike nesigurnosti u pogledu ozbiljnosti i ekonomskog uticaja pandemije, pretpostavila je dva moguća puta: relativno optimističan scenario po kom će se obim svetske trgovinske robe u 2020. godini smanjiti za 13 odsto, i pesimistički scenario u kojem bi trgovina pala za 32 odsto“, navodi se u izveštaju.
Kako trenutno stvari stoje, obim trgovine bi trebao da se uvećava samo za po 2,5 odsto po kvartalu u ostatku godine da bi se ispunila optimistična projekcija.
Međutim, projekcije za 2021. godinu se možda neće ispuniti, ako dođe do drugog talasa COVID-19, slabijeg od očekivanog ekonomskog rasta ili široke primene trgovinskih ograničenja.
„Pad trgovine koji sada vidimo bi mogao da bude najbrži zabeleženi. Ali postoje i dobre vesti, da je moglo biti i mnogo gore. Iako to jeste pozitivna vest, ne možemo sebi dozvoliti da budemo zadovoljni… Da bi se proizvodnja i trgovina snažno oporavili u 2021. godini, fiskalna, monetarna i trgovinska politika moraju da se kreću u istom pravcu“, rekao je generalni direktor STO Roberto Azevedo.
On je dodao da su političke odluke bile ključne za ublažavanje udara na proizvodnju i trgovinu, i da će nastaviti da igraju važnu ulogu u određivanju brzine ekonomskog oporavka.
Iako su kupovine trajnih potrošačkih proizvoda, kao što su automobili, naglo opale ranije tokom krize, drugi privredni sektori su pokazali znakove otpornosti tokom poslednjih nedelja.
Na primer, prodaja elektronike široke potrošnje do sada je izdržavala bolje nego što se moglo očekivati.
„Najveći deo (ukupnog) pada proizvodnje koncentrisan je na nematerijalne usluge kao što su ugostiteljstvo, lične nega i zabava, koje imaju tendenciju da se manje uvoze nego roba“, navodi se u izveštaju.