Jedna od nazjavljenih mera finansijske podrške privrednicima koje je Vlada Srbije obećala tiče se se povoljnih kredita namenjenih povećanju likvidnosti kompanija 264 milijarde dinara ili 2,25 milijardi evra. Iako bi najveći deo tih sredstava obezbedile komercijalne banke, Vlada Srbije je najavila da da će država izdvojiti 500 do 600 miliona evra za garancije, a da će banke kreditirati privredu, pre svega mikro, mala i srednja preduzeća preostalim iznosom od oko 1,5 milijardi evra.
Država će garantovati za iznos do 80 odsto pojedinačnih kredita, ali do trećine ukupnog iznosa svih kredita. Zajmovi bi trebalo da budu takođe na do tri godine sa grejs periodom od devet do 12 meseci i kamatnom stopom u dinarima od oko 3,5 odsto (prema sadašnjoj vrednosti belibora), prenosi dnevni list Danas.
Koliko će ovi krediti biti pomoć preduzećima zavisiće i od nekih još nepoznatih detalja, poput toga koliki će rizik banke biti spremne da preuzmu, kakva obezbeđenja će tražiti i kakvi će uslove morati da se ispune.
Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku navodi da je i moratorijum na kredite koji je sproveden u stvari jedan vid zaduženja, isto kao i odlaganje plaćanja poreza ili drugih dažbina koje privrednici imaju.
Prema njegovim rečima, kredit za likvidnost bi dakle bio samo jedan od nekoliko zaduženja, u trenutku kada je nepoznato da li će tražnja biti na istom nivou kao pre krize.
„Mislim da će se firme kojima je promet pao do 20 odsto pre odlučiti da smanje plate nego da se dodatno zadužuju u takvoj neizvesnosti“, rekao je Rajić, i dodao da su subvencionisani krediti za likvidnost u vreme krize 2009. godine otišli uglavnom u ruke srednjih i velikih preduzeća, dok ih mala nisu mogli dobiti.
Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije je za Danas ocenio da, iako povoljno, ponuda za novo zaduženje dolazi u trenutku kada je i dalje neizvesno da li će se sledeće godine desiti privredni oporavak.
„Uglavnom će na te kredite moći da računaju oni koji su već jaki, dok će oni koji posluju na granici isplativosti dobro razmisliti da li će da uđu u novi dug. Mnogi će hteti da uzmu kredit pa da razvuku obaveze na duži period“, navodi Atanacković.
On je kazao i da će verovatno i april proći bez isplate državne pomoći i da će firme morati da mart i april „preguraju“ služeći se sopstvenim rezervama, i dodao da će ovo zakašnjenje najviše pogoditi male privrednike.