Stvarna individualna potrošnja u Srbiji je u 2017. godini bila na 45 odsto proseka EU, dok je bruto domaći proizvod po stanovniku bio na 36 odsto proseka članica Unije, pokazuju podaci Evrostata.
U saopštenju Evrostata potrošnja i BDP po glavi stanovnika u Srbiji nisu se bitno menjali od 2015. godine.
U Srbiji je stvarna individualna potrošnja smanjena sa 46 odsto proseka EU, kolika je bila 2016. i 2015. godine. Istovremeno, BDP po stanovniku u Srbiji je 2015. bio na 36 odsto proseka EU, sledeće godine 37 odsto, a prošle takođe 36 odsto.
Među zemljama kandidatima za članstvo u EU najveću potrošnju ima Turska koja se nalazi na 68 odsto proseka EU. U Crnoj Gori je ona 56 odsto, Makedoniji 41 odsto, Albaniji 39 odsto i u BiH 41 odsto proseka EU.
S druge strane, zemlje iz Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) imaju natprosečnu individualnu potrošnju u odnosu na EU: Norveška 127 odsto, Švajcarska 124 odsto i Island 117 odsto. Te zemlje imaju i veći BDP po stanovniku: Norveška 146 odsto proseka EU, Švajcarska 156 odsto i Island 130 odsto.
Od članica EU najveću potrošnju građana imaju Luksemburg 132 odsto, Nemačka 122 odsto i Austrija 117 odsto proseka, dok su na dnu Bugarska sa potrošnjom na nivou 54 odsto evropskog proseka, Mađarska i Hrvatska koje su na 62 odsto proseka.
Prosek EU predstavljaju Italija čija je potrošnja građana na 98 odsto proseka i Francuska koja je na 108 odsto.
I kada se radi o BDP-u po čoveku, ubedljivo je prvi Luksemburg sa 253 odsto, mada se u saopštenju Evrostata navodi da u ovoj zemlji radi veliki broj stanovnika drugih zemalja koji doprinose pravljenju BDP-a.
U vrhu su i Irska, Holandija i Danska. Najmanji BDP po stanovniku imale su Bugarska 49 odsto, zatim Hrvatska 62 odsto i Rumunija 63 odsto proseka EU.