Hrana bi, tokom sledeće godine, mogla dodatno da poskupi na globalnom nivou, a jedan od ključnih razloga za to jeste nestašica đubriva. Kako Srbija nije izolovano ostrvo, stručnjaci smatraju da ovakav scenario čeka i nas. Zapravo, cene bi mogle da skoče zbog skuplje proizvodnje, ali sami proizvođači smatraju da domaće tržište neće nužno pratiti globalne trendove istim intenzitetom.
Nedavno objavljeni izveštaj JPMorgana upozorava da bi globalne cene hrane mogle da porastu za 5 odsto u prvoj polovini 2027. godine.
To je, poređenja radi, više od trenutne stope inflacije u Srbiji, od 1,9 odsto, koja je čak i usporila upravo zahvaljujući sporijem rastu cena hrane.
JPMorgan predviđa da će najpogođenije biti one države koje proizvode namirnice koje brojne zemlje, pa i Srbija, uvoze, kao što su kafa, kakao i šećer.
Jedan od ključnih razloga zbog kojeg se očekuje poskupljenje hrane, pored sve viših temperatura i sušnih dana, jeste nestašica đubriva, na šta direktan uticaj imaju geopolitička dešavanja.
Naime, iako je mnogima prva asocijacija na zatvaranje Ormuskog moreuza problem sa snabdevanjem naftom, sukob na Bliskom istoku imao je uticaj i na snabdevanje đubrivom. Zapravo, kroz moreuz prolazi oko trećine svetskog azotnog đubriva, ključne vrste đubriva za oko polovine svetskih useva.
Kako je pojašnjeno u izveštaju, nestašice đubriva predstavljaju “tempiranu bombu” – kako su potrebna u ranim fazama rasta useva, posledice nestašice mogli bismo da osećamo čak i godinu dana kasnije.
Drugim rečima, ako đubriva ne stignu na vreme kada treba da budu iskorišćena, prinosi se smanjuju, bez obzira na to kakva će snabdevenost đubrivom biti kasnije.
Poljoprivredni proizvodi imaju mali, ali siguran rast
Očekivano, postavlja se pitanje šta možemo da očekujemo u Srbiji.
Za agroekonomistu Žarka Galetina, prognoza JPMorgana zvuči sasvim realno, kaže on za Novu ekonomiju.
“U strukturi bazičnih proizvoda, a to su žitarica, uljarice, i slično, su svi inputi kod koji je u proteklom periodu zabeležen rast cena – od goriva do đubriva. S druge strane, imamo logističke probleme, kao što je zatvaranje Ormuskog moreuza, koje su takođe uračunate u cenu proizvoda kroz maržu rizika”, objašnjava Galetin.
Prema njegovim rečima, cene primarnih poljoprivrednih proizvoda imaju mali rast na globalnom nivou – ali je on uvek prisutan.
“Ti proizvodi imaju praktično puzajući rast, on je mali, ali je ipak rast. I to je problem kod ovih prozivoda, jer je u pitanju siguran rast. Koliko će on još da ide, to zavisi od geoplotičkih prilika, koje su vrlo neizvesne, pa i od dostupnosti robe”, zaključuje Galetin.
Šta čeka Srbiju
Da bi globalni problemi očekivano mogli da se preliju i na Srbiju, kaže za Novu ekonomiju Nebojša Mićić, potpredsednik za prodaju i lanac snabdevanja hemijske divizije Elixir Grupe.
“Srbija nije izolovana od kretanja na globalnom tržištu, tako da bi dugotrajniji poremećaji u proizvodnji i međunarodnoj trgovini mineralnim đubrivima mogli da se odraze i na domaću poljoprivredu. Taj uticaj bi se prvenstveno prenosio kroz rast cena pojedinih vrsta đubriva i sirovina, odnosno kroz povećanje troškova poljoprivredne proizvodnje. Mineralna đubriva su jedan od ključnih inputa u biljnoj proizvodnji. Ukoliko njihova cena značajno poraste ili dostupnost bude ograničena, poljoprivredni proizvođači suočavaju se sa višim troškovima, a u određenim okolnostima mogu smanjiti njihovu primenu. Nedovoljna primena mineralnih hraniva može negativno uticati na prinose i ukupnu ponudu poljoprivrednih proizvoda, što se, uz određeni vremenski pomak, može preneti i na cene hrane”, kaže Mićić.
Zbog toga bi, kaže naš sagovornik, produženi globalni poremećaji na tržištu đubriva predstavljali dodatni inflatorni rizik i za Srbiju.
“Ipak, eventualni rast globalnih cena hrane ne bi se automatski i u istom procentu preneo na domaće tržište. Konačan efekat zavisiće od domaće poljoprivredne proizvodnje i prinosa, cena energenata i drugih inputa, kretanja cena poljoprivrednih proizvoda na međunarodnom tržištu, kao i odnosa ponude i tražnje u Srbiji”, kaže Mićić, ističući da je prednost Srbije u ovakvim okolnostima postojanje značajne domaće proizvodnje kompleksnih mineralnih đubriva, čiji je Elixir vodeći proizvođač.
Upitan o potencijalnom poskupljenju đubriva na domaćem tržištu, Mićić kaže da u aktuelnim tržišnim okolnostima postoje faktori koji stvaraju pritisak na cene, ali da u ovom trenutku ne bi bilo odgovorno prognozirati konkretan procenat njihovog eventualnog rasta u Srbiji.
“Tržište mineralnih đubriva je globalno povezano i izrazito osetljivo na promene cena i dostupnosti ključnih sirovina i energenata. Na formiranje cena utiču, između ostalog, cene prirodnog gasa i amonijaka, fosfatnih i kalijumovih sirovina, obim proizvodnje u ključnim svetskim regionima, trgovinske mere, međunarodna logistika i troškovi transporta, kao i geopolitička situacija. Posebna neizvesnost postoji kod azotnih đubriva, čija proizvodnja u velikoj meri zavisi od prirodnog gasa i amonijaka. Ukoliko bi došlo do dugotrajnijeg smanjenja proizvodnje ili ograničenja izvoza iz značajnih proizvodnih regiona, globalni rast cena mogao bi relativno brzo da se prenese na evropsko, pa samim tim i na srpsko tržište. Kod kompleksnih mineralnih đubriva domaća proizvodnja predstavlja važan faktor stabilnosti, ali ni ona nije potpuno nezavisna od globalnih kretanja, budući da se deo ključnih sirovina nabavlja na međunarodnom tržištu”, objašnjava Mićić.
Kada je u pitanju potencijalna nestašica, Mićić kaže da to nije očekivano, upravo zbog značajnih proizvodnih kapaciteta u zemlji.
“Kao najveći domaći proizvođač kompleksnih mineralnih đubriva, Elixir Group posebnu pažnju posvećuje sigurnosti snabdevanja domaćeg tržišta. Naše opredeljenje je da odgovornim planiranjem nabavke sirovina, proizvodnje i distribucije doprinesemo tome da poljoprivredni proizvođači u Srbiji imaju potrebna đubriva i u periodima povećane globalne neizvesnosti. Ipak, Srbija je deo globalnog tržišta i ne može biti potpuno izolovana od dugotrajnih poremećaja. Veća izloženost postoji kod azotnih đubriva, kao i kod pojedinih sirovina i proizvoda kod kojih domaće tržište u značajnijoj meri zavisi od uvoza. Ukoliko bi globalni poremećaji potrajali ili se dodatno produbili, mogući su pritisci na dostupnost pojedinih proizvoda, produženje rokova isporuke i rast cena”, kaže Mićić.
Zbog toga, zaključuje naš sagovornik, trenutno ne govorimo o neposrednom riziku od opšte nestašice đubriva u Srbiji, već pre svega o povećanoj neizvesnosti na globalnom tržištu koja zahteva kontinuirano praćenje dostupnosti sirovina, logističkih tokova i cena.
Sve skuplja đubriva: Cene neprekidno rastu od jeseni, tona košta i do 480 evra