Srbija

28.12.2020. 11:41

Deka inženjering

Autor: Nova Ekonomija

Tradicija i moderno u mozaiku novog Dorćola

Dr Ljiljana Blagojević, dipl.ing.arh. Design Manager, Deka inženjeringIstorija industrijske lokacije na kojoj Deka inženjering danas gradi savremeni stambeno-poslovni kompleks „Novi Dorćol“ dobiće u prostoru novog kompleksa ...

Deka inženjering, Studio TEN: izgled rekonstruisane „Platnare“

Dr Ljiljana Blagojević, dipl.ing.arh. Design Manager, Deka inženjering

Istorija industrijske lokacije na kojoj Deka inženjering danas gradi savremeni stambeno-poslovni kompleks „Novi Dorćol“ dobiće u prostoru novog kompleksa naročito istaknuto mesto

Asocijacija srpskih arhitekata dodelila je arhitekti Ljiljani Blagojević, dizajn menadžeru u kompaniji Deka inženjering, veliku nagradu za životno delo u arhitekturi „Dr Milutin Borisavljević“. „Velika mi je čast da sam prvi nosilac ove nagrade, koja nosi ime po jednoj od najsloženijih ličnosti u arhitekturi Srbije, doktora estetike arhitekture sa Sorbone, publiciste, kritičara, teoretičara i estetičara arhitekture i projektanta nekih od najrafiniranijih dela međuratne arhitekture Beograda. Takva nagrada ne samo da uvažava moje razumevanje složenosti arhitekture u njenoj estetičkoj, teorijskoj i istorijskoj perspektivi u mom dosadašnjem projektantskom, teorijskom i akademskom radu, već me upućuje da i sada, u Deka inženjeringu, arhitekturu posmatram u širem kulturološkom kontekstu i da iz tog ugla sagledavanja usmeravam proces projektovanja. U tome mi se stalno potvrđuje uverenje da je važno da se sačuvaju ne samo sećanje, ime ili istorijska slika grada, već i autentični urbani ambijenti, arhitektonski objekti, elementi i fragmenti istorijske arhitekture“, kaže Blagojević.

Na koji način se vaša ljubav prema istoriji arhitekture ogleda u vašem višegodišnjem akademskom radu i poslednjih godina u praksi? Koji grad i koja arhitektonska ostvarenja su najviše uticala na vaš rad?

Projektantsko iskustvo koje sam stekla radeći kao arhitekt u Velikoj Britaniji, na projektima koncertnih dvorana, opera i pozorišta u Mančesteru, Londonu, Kardifu i drugde, odlučujuće je opredelilo moje razumevanje detaljnosti i širine pristupa u očuvanju graditeljskog nasleđa, koje u prvom planu ističe autentičnost u svim detaljima i na svim prostornim ili društvenim nivoima istorijskih artefakata. Slikovito rečeno, o istoriji određene kulture svedoče upravo autentičnost očuvanih tipologija, od radničke kuće do palate, od industrijske hale do opere, kao i autentičnost arhitektonske celine, elementa ili detalja, od kvake i prekidača do materijala i boje fasade, profila prozora i vrata, linije venca i krova itd.

 Izgled kompleksa „Novi Dorćol“ iz Venizelosove ulice

Zašto je za Beograd, Beograđane, pa i za srpsku arhitekturu, važno da se sačuva istorijsko i industrijsko nasleđe lokacije „Novi Dorćol“?

Istorija industrijske lokacije na kojoj Deka inženjering danas gradi savremeni stambeno-poslovni kompleks „Novi Dorćol“ dobiće u prostoru novog kompleksa naročito istaknuto mesto. Kroz sačuvani i rekonstruisani najstariji deo objekta Platnare iz 1897. godine i pogodno restaurirane autentične segmente zidove starih fabričkih magacina građenih s početka dvadesetog veka, istorija lokacije će biti neposredno opipljiva u svojoj materijalnosti, boji, teksturi i razmeri, nepatvoreno i bez ulepšavanja. Da navedem samo jedan primer, ovde su segmenti zidova od opeke, debljine zida od oko 75 cm i težine od oko 15 tona, isečeni iz preostalih fabričkih magacina u svom originalnom konstruktivnom rasponu širine od oko 5 m, sa velikim prozorskim otvorom u sredini zida, a zatim su ojačani, učvršćeni i doslovno preneti na trg novog kompleksa. Na novom mestu, oni postaju fasada komercijalnog dela prizemlja kompleksa i, što je još važnije, preuzimaju simboličku ulogu u građenju identiteta lokacije i novog karaktera donjeg Dorćola i centra Beograda. Pri tome, naglasila bih da je ovakav pristup očuvanju arhitektonskog nasleđa izuzetno redak u savremenoj graditeljskoj praksi u Beogradu, možda baš zbog toga jer je u investicionom, tehničkom i tehnološkom pogledu reč o osetljivom procesu, koji iziskuje inkorporiranje više od sto godina starih segmenata u celinu koju je potrebno izgraditi današnjim standardima, kako tehnički tako i estetski.

U čemu se ogleda autentičnost stambenog kompleksa „Novi Dorćol“ i po čemu se razlikuje od drugih poslovno – stambenih kompleksa na tržištu?

„Novi Dorćol“ čini deo šire urbane strukture mirnih stambenih ulica i venaca sa drvoredima i skverovima, koja je pešački povezana sa jedinstvenim tačkama centra Beograda kao što su Bitef teatar, Crkva sv. Aleksandra Nevskog, Muzej nauke i tehnike, Bajlonijeva pijaca, Skadarlija, Botanička bašta, pozorište „Atelje 212“, Radio Beograd i dr. Kompleks je osmišljen u duhu savremene interpretacije tradicionalnog urbanog kvarta, što podrazumeva celovitost i usklađenost raznih sadržaja u okviru integrisanog urbanističkog, pejzažnog, saobraćajnog i arhitektonsko-dizajnerskog sklopa, na način da se ostvari jedno novo iskustvo i visok komfor stanovanja i života u centru grada. Pored toga, za jedinstveni identitet kompleksa od posebnog značaja je njemu svojstvena estetika, koja se gradi kao složena šira slika ili, pre, mozaik sačinjen od mnogih međusobno različitih ali pažljivo uklopljenih elemenata dizajna: dobro osmišljeni urbani ambijenti sa očuvanim originalnim segmentima graditeljskog nasleđa lokacije, arhitektonski izražajne zgrade, komplementarna materijalizacija eksterijera i enterijera, koloritno-tonski sklad obloge fasada, boja fasadnih elemenata, popločavanje, zelenilo, spoljnje osvetljenje i slično. Čitav ovaj složeni proces projektovanja nove izgradnje i rekonstrukcije graditeljskog nasleđa kompleksa „Novi Dorćol“ razvijan je postepeno, kroz saradnju investitora i izvođača Deka inženjeringa i nekoliko projektantskih timova, urbanističkog studija „Urbointegra“ i autorskog tima arhitekata Mile Mojsilović, Vladimira Milenkovića i Maje Morošan, arhitektonskih biroa „Sintezis“, „Dizajn Arhitektura“ i „Studio TEN“, kao i u saradnji sa nadležnim institucijama i stručnjacima u oblasti zaštite graditeljskog nasleđa.

Prenošenje zida starog magacina, Fotografija: Miloš Martinović

Na koji način ćete rekonstruisati Platnaru i koja će biti njena nova namena? Da li je to izazov za vas i vaše kolege?

Rekonstrukcija najstarijeg dela Platnare, odnosno upravne zgrade nekadašnjeg Prvog kraljevskog povlašćenog preduzeća za preradu kudelje i pamuka Alekse Obradovića i kompanije, kasnije Tekstilne fabrike Koste Ilića i Sinova, zasniva se na principu očuvanja celovitosti konstrukcije u njenom autentičnom arhitektonskom izrazu, likovno-oblikovnom izrazu i materijalizaciji, i njene adaptacije i dogradnje u novoprojektovani objekat koji odgovara savremenim potrebama i standardima. Po svojoj poziciji, rekonstruisana Platnara ističe se u prvom planu kompleksa „Novi Dorćol“, kao slobodnostojeći objekat javne ugostiteljsko-kulturne namene, na trgu koji gleda na Venizelosovu ulicu. Prilikom definisanja nove namene, restoran je postavljen u istorijsko-tematski okvir „tekstila“ kao ključnog pojma, koji se kao nit provlači u obradi enterijera i koncipiranju pratećih prostorno-programskih sadržaja i događaja u budućoj Platnari. Arhitektonski identitet Platnare stvara se kroz minuciozni projekat mladih arhitekata iz Studio TEN, kao sklop stare i nove strukture sastavljen od autentičnih materijala i elemenata konstrukcije iz devetnaestog veka – lukova i svodova od opeke, livenih gvozdenih stubova, sitno-rebraste tavanice i fasadnih zidova od opeke – sa arhitektonskim elementima, fasadnim sistemima i enterijerskom opremom najsavremenije generacije. Ovakvim pristupom afirmiše se vrednost Platnare kao važnog arhitektonskog nasleđa, koje svojim posebnim estetsko-formalnim svojstvima doprinosi složenom savremenom izrazu „Novog Dorćola“. Već sledeće godine, nakon završetka prve faze izgradnje, budući stanari i posetioci kompleksa će biti u prilici da u punom smislu dožive duh i karakter „Novog Dorćola“, u kojem autentični spoj starog i novog, tradicije i modernog, čine ovaj urbani prostor Beograda uporedivim sa savremenom praksom revitalizacije industrijskog nasleđa u svetskim metropolama.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.