Vesti iz zemlje

26.06.2023. 14:32

Autor: Katarina Baletić

Vrednost srpskih šuma blizu milijardu evra

šuma tara Foto: Nova ekonomija/Čedomir Savković/Nacionalni park Tara

Javno preduzeće „Srbijašume“ donelo je odluku o povećanju osnovnog kapitala, nakon izvršene procene vrednosti nenovčanog kapitala preduzeća. Najveći deo povećanja čine šume (drveće), čija je „verodostojna knjigovodstvena vrednost“ sada procenjena na 109,8 milijardi dinara (934,8 miliona evra).

Nenovčani kapital je nakon procene dodat u osnovni kapital preduzeća, koji sada iznosi 131,8 milijardi dinara (1,1 milijarda evra).

Odluka o povećanju osnovnog kapitala doneta je u aprilu ove godine, na osnovu procene vrednosti iz novembra 2022. godine. Oba dokumenta su objavljena u petak prošle nedelje.

Procenitelji su utvrdili i da je kapital JP „Srbijašume“ veći za 20,1 miliona evra od knjigovodstvene vrednosti.

„Srbijašume“ najviše gazduju nad visokim prirodnim šumama (299.840 hekara, ili 39 odsto ukupnih šuma) i izdanačkim šumama (264.109 hektara, odnosno 34 odsto).

Osim toga, uračunate su i visoke veštački podignute šume (97.520 hektara, 12 odsto), šibljaci (67.160 hektara, devet odsto) i šikare (42.780 hektara, šest odsto).

„Srbijašume“ upravljaju šumama i šumskim zemljištem koje se nalazi na ukupnoj površini od 893.204 hektara i obavljaju stručno-savetodavne poslove u šumama koje pripadaju fitičkim licima na površini od više od 1,2 miliona hektara.

Ukupna drvna zapremina na ovom prostoru je 132,8 miliona kubnih metara.

Zemljište u knjigama bilo precenjeno

Iako je ukupna vrednost kapitala preduzeća povećana nakon procene, utvrđeno je da je vrednost celokupnog zemljišta manja za 96,8 miliona dinara nego što je bila knjigovodstvena vrednost, a da je vrednost tuđeg zemljišta koje je dato na korišćenje javnom preduzeću manja za 43,7 miliona dinara od knjigovodstvene (ukupno oko 1,1 milion evra).

Ukupna procenjena vrednost zemljišta JP „Srbijašume“ na početku 2022. godine bila je 12,9 milijardi dinara (110 miliona evra).

Ovom procenom obuhvaćeno je šumsko, poljoprivredno, građevinsko i „ostalo“ zemljište.

Procenjna vrednost šumskog i poljoprivrednog zemljišta je nešto više od deset milijardi dinara (85,2 miliona evra).

Najvrednije zemljište ovog javnog preduzeća nalazi se na prostoru Prijepolja (1,4 milijardi dinara), Kraljeva (oko milijadu dinara) i Boljevca (oko milijardu dinara).

Procnjena vrednost nematerijalne imovine je na početku 2022. godine iznosila nešto manje od 1,2 milijardi dinara (9,8 miliona evra).

Vrednost šumskog zemljišta gde je JP „Srbijašume“ korisnik i suvlasnik u zajedničkoj svojini iznosi oko deset milijardi dinara (85,2 miliona evra).

Procenjena vrednost poljoprivrednog zemljišta je 1,7 milijardi dinara (14,5 miliona evra), dok je procenjena vrednost ostalog zemljišta 54,3 miliona dinara (462.000 evra).

Vrednost zemljišta JP „Srbijašume“ koje se korsti kao građevinsko je 933,2 miliona dinara (7,9 miliona evra). Na ovom zemljištu uglavnom se nalaze poslovne zgrade, piše u izveštaju.

Procenjena vrednost ostalog građevinskog zemljišta koje se koristi kao šumsko je 218,7 miliona dinara (1,9 miliona evra).

Kako se pojašnjava, odlukama lokalnih samouprava deo šumskog zemljišta je pretvoren u građevinsko zemljište, ali se na njemu nije ništa izgradilo, već se tu i dalje nalaze šume.

Istorijat JP „Srbijušume“

Javno preduzeće „Srbijašume“ osnovano je u septembru 1991. godine. Preduzeće je osnovano kao jedinstveno preduzeće, u kome je kroz 35 šumskih gazdinstava objedinjeno upravljanje šumama.

U izveštaju o proceni navodi se da su delovi preduzeća sa teritorije AP Kosova i Metohije „posle ratnih događaja u vezi sa bombardovanjem, ostali van preduzeća“.

Odlukom Javnog preduzeća „Srbijašume“ su 2003. godine imovina, obaveze, kapital i zasposleni podelji na „Srbijašume“ i „Vojvodinašume“.

U toku 2009. godine započelo se i sa procesom restitucije, odnosno sa vraćanjem šuma i šumskog zemljišta, crkvama i verskim zajednicama sa jedne strane i fizičkim licima sa druge strane.

Do kraja 2021. godine vraćeno je ukupno 23.552 hekara državnih šuma i šumskog zemljišta, pokazuju rešenja Direkcije za restituciju.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.