Region Zapadnog Balkana u proteklih nekoliko godina beleži napredak i ima pozitivnu ekonomsku perspektivu.
Međutim, uz trenutnu stopu rasta Zapadnom Balkanu trebaće pet decenija da se dostigne nemački standard života i čak osam decenija da dostigne Nemačku, izjavila je generalna sekretarka Saveta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.
Na sastanku koji je u Briselu organizovao RCC u saradnji sa Kancelarijom fondacije Fridrih Ebert (FES) za Evropsku uniju, glavna tema je bio održiv ekonomski rast i razvoj Zapadnog Balkana, saopštio je danas RCC.
Sastanku su prisustvovali mnogobrojni predstavnici evropskih institucija, diplomatskih misija, analitičkih centara, nevladinih i poslovnih organizacija.
Razlozi za zabrinutost u celom regionu su, navodi se, i dalje siromaštvo, nejednakost, odliv visokoobrazovane radne snage, rodne nejednakosti, učešće mladih i zapošljavanje.
„Lideri Zapadnog Balkana treba angažovanije da rade na jačanju regionalne saradnje. Odgovornost ekonomija Zapadnog Balkana je da budu aktivni učesnici u planiranju zajedničke budućnosti Evrope u regionu“, kazala je Bregu.
Na sastanku u Briselu predstavljena je studija FES-a o Održivom ekonomskom rastu i razvoju na Zapadnom Balkanu, a direktor Kancelarije fondacije FES u Srbiji Maks Bendle je govorio o njenim rezultatima.
Studija je pokazala da je rast ponovo realnost u Jugoistočnoj Evropi, ali da on sam nije rešenje za ekonomske i društvene izazove, te se za Zapadni Balkan preporučuje održiv, kvalitativan i uključiv rast, dok se inicijativa za regionalni ekonomski prostor ističe kao korak u pravom smeru.
Posebna pažnja na sastanku posvećena je mogućnostima prevazilaženja razlika u razvoju između jugoistočne Evrope, s jedne, i srednje i istočne Evrope i prosečnog rasta Evropske unije s druge strane.
U skladu sa tim, navodi se, naročito je bilo reči o drugačijem korišćenju direktnih stranih investicija, potrebi za razvojem nacionalnih i regionalnih politika kao i potrebi za revizijom instrumenata monetarne i fiskalne politike.
Zaključeno je da je jasno i često obaveštavanje građana Zapadnog Balkana o koristima otvorenih tržišta i društava, kao i podržavanje potencijala za integraciju u regionu sve važnije za pridobijanje dodatne podrške, navodi se u sopštenju.