Vesti iz zemlje

01.11.2023. 10:50

Autor: Katarina Pantelić

Završeni razgovori, MMF hvali javne finansije Srbije

MMF u Srbiji, ilustracija Ilustracija: Paola Felix Meza

Međunarodni monetarni fond (MMF) je u svom najnovijem izveštaju, sastavljenom nakon razgovora sa delegacijom Srbije,  ocenio da je deficit od 2,2 odsto koji je projektovan u budžetu za 2024. godinu „u skladu sa konzervativnim političkim stavom i širim programskim obavezama“, kao i da je Srbija ispunila sve ciljeve na kraju juna ove godine.

Misija MMF-a bila je u poseti Srbiji od 19. do 31. oktobra a nju je predvodio Dunal Mekgetigan, koji je rekao da MMF očekuje da će Srbija ispuniti i sve ciljeve koji su predviđeni za kraj septembra.

„Program strukturnih reformi dobro napreduje“, ocenio je Mekgetigan.

Kada MMF bude razmotrio sve okolnosti, Izvršni odbor fonda bi mogao da Srbiji odobri još oko 400 miliona evra na raspolaganje.

„Uzimajući u obzir snažnu akumulaciju rezervi i fiskalnih rezervi i smanjenje makroekonomskih neravnoteža, vlasti u Srbiji su izrazile nameru da tretiraju stendbaj aranžman kao predostrožnost, počevši od sadašnje revizije, ranije nego što se očekivalo“, rekao je Mekgetigan.

Kazao je da se rast privrede u 2023. godini dostići dva procenta a da će u 2024. godini porasti na tri odsto kako se domaća tražnja oporavlja.

Nezaposlenost na minimumu, a finansijska stabilnost očuvana

U izveštaju MMF navodi se da je nezaposlenost u Srbiji na „istorijskom minimumu“, a da zahvaljujući kontinuiranim povoljnim trendovima platnog bilansa, uključujući snažne prilive stranih direktnih investicija, devizne rezerve premašuju 24 milijarde evra.

„Očekuje se da će inflacija nastaviti da pada na oko osam procenata do kraja godine i trebalo bi da se vrati u okvire cilja Narodne banke Srbije (NBS) pod pretpostavkom da se nastavi stroga makroekonomska politika“, naveo je Mekgetigan.

Dodao je i da je finansijska stabilnost očuvana, a da bi snažan rast prihoda i smanjenje energetskih subvencija trebalo da omoguće da fiskalni deficit za 2023. godinu padne ispod tri odsto BDP-a i da dođe do daljeg smanjenja javnog duga na oko 53 odsto BDP-a do kraja godine.

„Nedavna uspešna aukcija državnih hartija od vrednosti denominiranih u dinarima i snažno interesovanje stranih investitora za državne emisije svedoče o snažnom ekonomskom učinku Srbije“, naveo je on.

Dodao je da rizici za ekonomske izglede Srbije uključuju geopolitički razvoj i razvoj energetskog sektora, neizvesnost u pogledu rasta trgovinskih partnera, ali i dalje izazovno okruženje inflacije i nestabilnost globalnog finansijskog tržišta.

„Ipak, srpska privreda ima značajnu zaštitu od neizvesnosti koja uključuje jake devizne rezerve i depozite javnog sektora, relativno nizak javni dug, održivu dinamiku spoljnog duga i dobro kapitalizovan i likvidan bankarski sistem. Stendbaj aranžman obezbeđuje dodatni manevarski prostor“, kazao je on.

Podsetio je da je Narodna banka Srbije podigla referentnu kamatnu stopu za 550 baznih poena, ali i da je povećana obavezna rezerva za sakupljanje viška dinarkse likvidnosti u bankarskom sektoru.

„Narodna banka Srbije bi trebalo da bude spremna da po potrebi dodatno pooštri svoju monetarnu politiku“, kazao je Mekgetigan.

Šire gledano, kako je naveo, fiskalna politika u narednom periodu treba u potpunosti da se pridržava fiskalnog pravila, izbegava ad hok mere potrošnje i obezbedi efikasnu potrošnju javnih investicija.

Podrška za reformu u energetskom sistemu

Predstavnik delegacije Međunarodnog monetarnog fonda Dunal Mekgetigan rekao je da MMF podržava Srbiju u reformama energetskog sektora koje su u toku kako bi se rešile slabosti u energetskom sektoru Srbije.

Rekao je i da se srpska privreda dobro oporavlja od prošlogodišnjih energetskih šokova uprkos nepovoljnom globalnom i regionalnom okruženju.

Naveo je da su više tarife za cenu elekrične energije doprinele postizanju srednjoročnog povraćaja troškova Elektroprivrede Srbije (EPS).

„Pozdravljamo i velike reforme upravljanja u EPS-u. Sada je prioritet realizacija šireg plana restrukturiranja EPS-a. Ubuduće, važno je osigurati održivost sistema određivanja cena struje i gasa i izvršiti dalja prilagođavanja tarifa ako je potrebno, posebno ako se materijalizuju rizici od većih troškova tranzita gasa“,kazao je on.

Dodao je i da MMF pozdravlja usvajanje novog zakona o upravljanju državnim preduzećima koji je u skladu da se smernicama koje je dala Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) a koji se tiče upravljanja državnim preduzećima.

Struja i gas od danas skuplji, ove sezone na računi za grejanje veći za 1.500 dinara

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.