Cilj je stabilno snabdevanje gorivom
MOL grupa prisutna je u Srbiji pune dve decenije. Za to vreme, kompanija se razvila u jednog od vodećih učesnika u trgovini naftnim derivatima, ali se kao i svi ostali, u poslednjih nekoliko godina suočava s...
Terez Taker, osnivačica i izvršna direktorka softverske kompanije BlackLine
Razbijajući mnoge društvene predrasude, Terez Taker uspela je da sa četrdeset godina, razvedena, uz dvoje male dece, pokrene softversku kompaniju koja je 16 godina od osnivanja izašla na Njujoršku berzu. Kompanija BlackLine procenjena je na 1,5 milijardi dolara, a njeno bogatstvo na osnovu udela od 13 odsto u kompaniji, procenjuje se na 140 miliona dolara
Američka programerka i preduzetnica Terez Taker, prepoznatljiva po kosi roze boje, jedna je od retkih žena koja je osnovala i vodi tehnološku kompaniju koja se kotira na nekoj svetskoj berzi. Počela je da se bavi programiranjem kada je imala 23 godine, a prošle godine u oktobru, nakon više od decenije samofinansiranja, njena kompanija BlackLine, izlaskom na Njujoršku berzu, procenjena je na više od 1,5 milijardi dolara.
Kompanija BlackLine, sa sedištem u Los Anđelesu, imala je, prema pisanju Bloomberga, u 2016. godini profit u visini od 123 miliona dolara.
Listu od preko 2.000 klijenata uglavnom čine kompanije sa prihodom većim od 50 miliona dolara, tako da računovodstvene softvere BlackLine-a danas koriste mnogi giganti, među kojima su Coca Cola, Under Armour, United Airlines, eBay ali i parter kompanije, SAP. Prema analizi Frost & Sullivan, potencijalno tržište kompanije BlackLine u sledećoj godini moglo bi da dostigne 20 milijardi dolara.
Terez Taker rođena je 1961. godine u američkoj državi Ilinois. Odrastala je na porodičnom seoskom imanju i prva je u svojoj porodici upisala fakultet. Studirala je na Univerzitetu u Ilinoisu, najpre ekonomiju i francuski jezik, da bi se nakon Apple-ovog kursa programiranja okrenula ka toj oblasti. Već tada se suočila sa rodnom diskriminacijom u tehnološkom svetu, jer su joj muški profesori govorili da nije stvorena za programiranje. Srećom, kako je rekla za portal Inc.com, imala je neverovatno veliko samopouzdanje.
Diplomirala je na Univerzitetu u Ilinoisu 1983. godine i to kompjuterske nauke i matematiku. Već sledeće godine je našla svoj prvi inženjerski posao, zbog kog se preselila u Kaliforniju. Radila je za kompaniju Hughes Aircraft. Dve godine kasnije osnovala je svoju prvu kompaniju koja je prodavala softverske usluge malim preduzećima, pravila je softver za hipotekarne kompanije. Jedan od klijenata bila je i kompanija koju je kasnije kupio SunGard, pa je tako odlučila da pređe u kompaniju SunGard Treasury Systems gde je radila kao IT direktorka.
Prešavši put od svakodnevnog rada na farmi do vođenja IT kompanije koja vredi više od milijardu dolara, Taker je u intervjuu za časopis CityAm rekla da je važno sećati se svojih skromnih početaka.
„Svako ko odrasta na farmi je radnik. Od trenutka kada prohodaš, dobijaš razne poslove, hranjenje kokošaka, muženje krava. Mali poslovi, ali svako mora da radi, pa i najmlađi članovi porodice. Mislim da to stvara odličnu radnu etiku“, rekla je ona u intervjuu, ali i dodala da je fizički rad težak i da je zato mnogo više cenila odlazak na studije. „Studiranje pruža mogućnost korišćenja mozga da bi se zaradilo, što je mnogo lakše od fizičkog rada tokom celog života“, kaže Terez Taker.
Ipak, ulazak u IT svet doneo joj je nova suočavanja sa rodnom diskriminacijom. Prema zvaničnim podacima, IT kompanije kao što su Apple, Facebook, Google, zapošljavaju više od 75 odsto muškaraca. I dok u Americi, prema podacima Inc. samo 30 odsto žena ima svoju malu firmu, samo 10 odsto od prvih 500 brzorastućih kompanija osnovale su žene. Prema podacima Catalyst-a, samo pet odsto od prvih 500 kompanija sa S&P liste koje se kotiraju na Njujorškoj berzi, vode žene.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
MOL grupa prisutna je u Srbiji pune dve decenije. Za to vreme, kompanija se razvila u jednog od vodećih učesnika u trgovini naftnim derivatima, ali se kao i svi ostali, u poslednjih nekoliko godina suočava s...
Tokom, sada već decenijske, vladavine SNS-a, teško je i nabrojati neispunjena obećanja, počevši od onih na čijim krilima su i došli do vlasti, poput rešavanje 24 sporne privatizacije ili simpatičnog obećanja...
INTERVJU Tamara Džamonja Ignjatović, redovna profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu
Nesumnjivo je da električni automobili imaju čitav niz prednosti u odnosu na klasične, pre svega u tome što nemaju nikakve emisije gasova (mada njihov proizvodnja i reciklaža nisu nimalo ekološke), ali istov...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE