Ukupni prihodi kreativnih industrija čine 13,5 odsto BDP-a, odnosno 4,7 milijardi evra. Plan je da država sistemski podrži ovaj sektor.
„Nadurena devojčica”, čuvena slika Uroša Predića, provirivala je ispod sakoa Tijane Pelakovljević-Bugarski, upravnice Galerije Matice srpske, kada se pojavila na bini Jugoslovenske kinoteke kao jedna od učesnica konferencije „Kreativna industrija”.
Ova devojčica, ipak, bila je modernija verzija od one s Predićeve slike iz 1879. godine. Na ušima je imala plave slušalice, a u ruci je držala pametni telefon. Ta majica na događaju zapravo je predstavljala najbolji primer kako tradicionalne galerije i muzeji mogu da uhvate korak sa savremenim vremenom i doprinesu rastu ukupne ekonomske aktivnosti zemlje, piše Politika u današnjem štampanom izdanju.
A po onome što se čulo u Jugoslovenskoj kinoteci, doprinos kreativnih industrija bruto domaćem proizvodu (BDP) odnosno svemu što građani i privreda stvore za godinu dana je značajan. Ove industrije, u koje se ubrajaju: reklamiranje, arhitektura, zanati, dizajn, film, televizija, video, fotografija, sektor informaciono komunikacionih tehnologija, izdavačka delatnost, muzeji, galerije, biblioteke, muzička, scenska i vizuelna umetnost u BDP-u učestvuju sa 7,1 odsto.