BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Predstavnicima MMF je predočeno da EPS neće pasti na teret budžeta Srbije u narednoj godini. Zato je i bitno da se sprovedu najavljene reforme kako EPS ne bi postao teret poput drugih javnih preduzeća, već naprotiv, nosilac privrednog razvoja u narednih nekoliko godina
Prvi put je, otkako Srbija pregovara i pravi sporazume sa Međunarodnim monetarnim fondom, Misija ove finansijske institucije ušla ozbiljnije u knjige srpskih janih preduzeća. Istina, nisu se bavili baš svim, ali jesu onim najvećim.
Kako za „Novu ekonomiju“ potvrđuju u Elektroprivredi, tokom novembra su se vodili intenzivni razgovori o tome šta je sve potrebno uraditi da se EPS vrati među najznačajnije elektroprivrede ovog dela Evrope.
„MMF više ne zanima samo opšta makroekonomska slika Srbije, već i suštinske reforme. Utvrđeno je da će našoj ekonomiji biti bolje kada se izvrše suštinska promene državnog i javnog sektora, odnosno javnih preduzeća. Jedno od tih preduzeća, a i najvažnije, jeste Elektroprivreda Srbije. Plan o reformi EPS-a ići će ruku podruku sa reformom srpske ekonomije. Performanse Elektroprivrede Srbije biće pokazatelj da li je i koliko urađena reforma u javnom sektoru, odnosno pokazno mesto koliko su reforme realne i koliko se odvijaju u dogovorenim parametrima“, kažu u EPS-u.
Od decembra ove godine, iako je Zakon o energetici predvideo još za kraj 2012, Vlada će konačno dati „zeleno svetlo“ za sistemske promene u Elektroprivredi.
MMF podržava planiranu korporativizaciju i uvođenje nove organizacije u Elektroprivredi Srbije, ostvarivanje ušteda i povećanje efikasnosti, kako bi EPS postao uspešna i profitabilna kompanija. To i jeste plan menadžmenta EPS-a kroz Plan reorganizacije koji uskoro treba da usvoji Vlada Srbije. Predstavnicima MMF je predočeno i da EPS neće pasti na teret budžeta Srbije u narednoj godini. Zato je i bitno da se sprovedu najavljene reforme u najvećoj srpskoj energetskoj kompaniji, kako EPS ne bi postao teret poput drugih javnih preduzeća, već naprotiv, nosilac privrednog razvoja u narednih nekoliko godina. Ministar energetike Aleksanar Antić je predstavnicima Fonda u potpunosti preneo Plan reorganizacije, sa kojim su oni saglasni. Jasno je da, kada ne bi bilo dogovora svih učesnika, sigurno ne bi bilo ni uspeha reformi, napominju u Elektroprivredi Srbije.
Kako tvrde u ovoj kompaniji, koja je i dalje javno preduzeće, upravo promene u firmama koje su u državnom vlasništvu moraju da se dogode što pre. Za to, dodaju, postoji, prvi put, i vrlo jasna odluka političkih faktora. Više, ističu u EPS-u, niko ne spori da mora da dođe do korporativizacije te firme.
I Misija Fonda, a koja je dala preporuku bordu direktora ove institucije da potpiše sa Srbijom trogodišnji aranžman iz predostrožnosti, veruje da je moguće povećati efikasnost poslovanja.
Oni insistiraju na smanjivanju administracije i merljivim uštedama. Pratiće svaki korak reorganizacije, što će predstavljati i svojevrsni pritisak da se reorganizacija u potpunosti i sprovede. Znači, Fond ne traži samo puko otpuštanje radnika. Oni traže da firma bude efikasna i da joj jedina mera bude profit, objašnjavaju u Elektroprivredi Srbije. Dodaju i da, ako se utvrdi višak radnika, za njih će, u saradnji sa Vladom Srbije i sindikatima, biti definisan socijalni program.
I ministar energetike Aleksandar Antić potvrđuje da će biti pripremljen plan koji će obezbediti da ceo sistem bolje funkcioniše.
Nastavak teksta možete pročitati u šesnaestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE