OpenAI će svoju veštačku inteligenciju obučavati Reddit-ovim podacima
Izvršni direktor OpenAI, ima 8,7 odsto udela u Redditu, što ga čini trećim najvećim pojedinačnim akcionarom.
Presek na dan planete Zemlje: U poslednjih 10 godina proizvedeno je više plastike nego tokom prošlog veka – koja zagađuje našu hranu, vodu i vazduh. Kao jedan od glavnih uzročnika javlja se „brza moda“ koja je drugi potrošač vode i odgovorna je za proizvodnju 10 odsto ugljen-dioksida u svetu.
Danas se obeležava dan planete zemlje, a ovogodišnja tema je „Planeta protiv plastike“.
Sada se godišnje proizvede i više od 380 miliona tona plastike, a u poslednjih deset godina proizvedeno je više plastike nego u celom 20. veku – dok ova industrija planira da nastavi svoj ubrzani rast.
Plastika se razlaže na mikroplastiku i nanoplastiku, a poseban akcenat se stavlja na mikroplastiku, koja oslobađa toksične hemikalije koje završavaju u hrani koju jedemo, vodi koju pijemo i vazduhu koji udišemo.
Jedan od najvećih izvora mikroplastike jeste „brza moda“ – metod dizajna, proizvodnje i marketinga, fokusiran na brzu proizvodnju velikih količina odeće.
Ova industrija proizvodi preko 100 milijardi odevnih predmeta godišnje.
Prekomerna proizvodnja i potrošnja su transformisale industriju – i došlo je do sve češće jednokratne upotrebe odeće.
Sada se kupuje 60 odsto više odeće nego pre 15 godina, a svaki odevni predmet se u proseku koristi upola kraće.
Na svakih pet proizvedenih odevnih predmeta, količina koja odgovara broju od tri komada odeće završi na deponijama ili se spali svake godine, navodi se u izveštaju Mekinsija (McKinsey) o brzoj modi objavljenom u decembru.
Takođe, ukupne emisije gasova staklene bašte iz proizvodnje tekstila dostižu 1,2 milijarde tona godišnje – što je više emisija od onih koje emituju svi međunarodni letovi i pomorski brodovi zajedno.
Čak 85 odsto odeće završava na deponijama ili u spalionicama, a samo jedan procenat se reciklira, prema podacima Earthday.org.
Skoro 70 odsto odeće je napravljeno od sirove nafte, što dovodi do oslobađanja opasnih mikrovlakana prilikom pranja i kontinuiranog doprinosa dugoročnom zagađenju na deponijama.
Brza moda se oslanja na neobnovljive resurse kao što su voda, ulje i prirodna vlakna poput pamuka – koji troši oko 2,5 dosto svetskog poljoprivrednog zemljišta, a sintetički materijali poput poliestera zahtevaju oko 342 miliona barela nafte godišnje, navodi se u izveštaju Ellen MacArthur fondacije.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Izvršni direktor OpenAI, ima 8,7 odsto udela u Redditu, što ga čini trećim najvećim pojedinačnim akcionarom.
U kripto svetu, veliki igrači često oblikuju tržište velikim investicijama i aktivnostima u dnevnom trgovanja. Njihov veliki ulazak na tržište može izazvati značajne promene u cenama kriptovaluta, često priv...
Koalicija za slobodu medija izrazila je solidarnost sa medijskim i civilnim sektorom u Republici Srpskoj i pozvala je Vladu RS da povuče Predlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organiz...
Veštačka inteligencija pogađa globalno tržište rada „kao cunami“, ocenila je izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva, javlja Reuters. AI će verovatno uticati na 60 odsto svih...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE