Srbija

17.09.2024. 09:40

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Zajam od 30 miliona evra za unapređenje zemljišne administracije pred poslanicima

Foto: Nova ekonomija

Srbija

17.09.2024. 09:40

Međunarodna banka za obnovu i razvoj pozajmiće Srbiji 30 miliona evra za Drugi projekat unapređenja zemljišne administracije koji sprovodi Republički geodetski zavod, uz podršku Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Sporazum o zajmu između Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj potpisan je 12. i 21. avgusta 2024. godine i sada se nalazi u skupštinskoj proceduri, odnosno čeka da ga usvoje narodni poslanici.

Zajam se daje za projekat koji treba da doprinese „unapređenju transparentnosti, pristupačnosti i pouzdanosti sistema upravljanja nepokretnostima u Srbiji“.

Pod kojim uslovima se Srbija zadužuje?

Rok dospeće zajma je 15 godina, uključujući period počeka od tri godine, uz otplatu glavnice u jednakim ratama, od kojih prva dospeva 15. novembra 2027. godine, a poslednja 15. novembra 2035. godine.

Kamatna stopa je referentna stopa (šestomesečni EURIBOR) + varijabilna marža, uz mogućnost različitih vrsta konverzije, ako se proceni da je povoljnije sa stanovišta upravljanja javnim dugom.

Sredstva zajma se mogu povlačiti do datuma završetka projekat koji je definisan kao 31. jul 2029. godine.

 

Projekat za koji se daje zajam ima tri komponente:

1. Implementacija sistema masovne procene vrednosti nepokretnosti (7,47 miliona evra),

2.  Integracija informacionih sistema i razvoj usluga NIGP (19,16 miliona evra),

3. Institucionalno unapređenje, održivost RGZ i upravljanje projektom (3,3 miliona evra).

Kroz prvu komponentu (implementacija sistema masovne procene vrednosti nepokretnosti) finansiraće se, između ostalog, razvoj modela masovne procene nestambenih nepokretnosti (npr. komercijalne nepokretnosti) i nacionalno uvođenje modela masovne procene vrednosti koji su već razvijeni za stambene nepokretnosti, razvoj informacionog sistema za masovnu procenu vrednosti koji će biti interoperabilan sa drugim ključnim informacionim sistemima koje održava RGZ.

Kroz ovu komponentu finansiraće se i kreiranje indeksa cena stambenih nepokretnosti koji uključuje sve tipove stambenih nepokretnosti, razvoj modula Registra objekata koji će biti interoperabilan sa Integrisanim sistemom za katastar nepokretnosti (ISKN), nabavka satelitskih snimaka veoma visoke rezolucije i podataka vezanih za klimu, tehnička podrška za osiguranje kvaliteta i kontrolu kvaliteta podataka.

Kroz drugu komponentu, Integracija informacionih sistema i razvoj usluga NIGP (Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka), finansiraće se aktivnosti vezane za dalju digitalnu transformaciju RGZ i unapređenje NIGP Srbije u skladu sa najboljom domaćom i međunarodnom praksom i standardima.

Specifične aktivnosti uključuju nadogradnju ISKN i završetak njegove nacionalne implementacije, razvoj i unapređenje novih i postojećih informacionih sistema i usluga, uključujući katastar infrastrukture, sistem digitalnog arhiva, komasaciju zemljišta i Registar rizika, proširenje GeoSrbije i razvoj i integracija dodatnih slojeva podataka, razvoj mobilnih aplikacija.

Kroz komponentu koja se odnosi na institucionalno unapređenje, održivost RGZ-a i upravljanje projektom (3,3 miliona evra), finansiraće se aktivnosti vezane za dugoročnu institucionalnu održivost RGZ i upravljanje projektom.

Konkretno, aktivnosti koje će se finansirati u okviru ove komponente uključuju, između ostalog, ažuriranja Mape puta, strateškog plana i poslovnog plana RGZ za institucionalnu tranziciju; (ii) sprovođenje Plana upravljanja portfoliom RGZ, dalja implementacija nekoliko standarda Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) za potpunu usklađenost RGZ sa međunarodnim standardima za zemljišnu administraciju i povezane IT sisteme..

Podsećamo, Nova ekonomija je u septembarskom broju objavila da postoje bojazni da je Prvi projekat za unapređenja zemljišne administracije potencijalno još jedan u nizu koje je RGZ finansirao pozajmicom Svetske banke, koji nije sproveden u urednim rokovima – ali u kojima je novac uredno potrošen.

Dodatno, upućeni sagovornici su ukazivali da rezultata projekta, barem u segmentu koji se tiče masovnih procena – nema. Konkretno, da on ne daje dovoljno kvalitetne podatke, zbog čega je „neupotrebljiv“.

Lavirint u tvrđavi

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.