
DA/NE
DA Novo lice Srbije je rođenoTaj 15. mart 2025. godine ostaće upamćen kao datum kada je održan najveći skup u istoriji Srbije. Na poziv studenata u Beograd se sjatilo barem pola miliona ljudi, mada neke...
Poljoprivrednici u traktorima viđaju se na protestima širom Srbije, kako „čuvaju“ i pružaju podršku studentima i njihovim zahtevima. Iako to trenutno možda nije u prvom planu, i poljoprivrednici imaju mnoštvo svojih problema. Mnogi zahtevi...
Problemi poljoprivrednika, čini se, tu su i ne idu nikuda. Iz godine u godinu, oni
protestuju, podsećaju Vladu i Ministarstvo poljoprivrede na zahteve, ali uvek preostane još nešto što je obećano, a nije ispunjeno.
Prema rečima predsednika Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije
Gorana Filipovića, Vlada je voljna da ponudi brzu finansijsku pomoć, ali sistemska rešenja nikako da dođu na red. Slično smatra i poljoprivrednik iz banatskog sela Vlajkovac Darko Grbić.
„Ministarstvo poljoprivrede je, kako se pokazalo u poslednjih nekoliko godina, služilo kao utešna nagrada. Kada ponestane fotelja, ona u Ministarstvu se samo dodeli kome god da je vodi. Stočarstvo je gotovo uništeno a kako je opstalo i ovo malo, to znaju samo ljudi koji se time bave“, kaže Grbić za Novu ekonomiju.
Jedan od trenutno glavnih problema poljoprivrednika jesu „zaostale“ subvencije. Naime, ratarima širom Srbije još nisu isplaćene subvencije za 2024. godinu, iako su dobili rešenja da im je uplaćeno 10.000 dinara po hektaru za seme. Novac, međutim, nije „legao“.
„Što se tiče subvencija za 2024, prema nekim mojim saznanjima, ima gazdinstava koja nisu dobila drugi deo za biljnu proizvodnju, iako je bilo reči da, ako se odreknemo 7.000 dinara po hektaru od obećanih 17.000, da će preostalih 10.000 biti isplaćeno u roku od dve nedelje“, objašnjava poljoprivrednik Grbić.
Međutim, on za Novu ekonomiju kaže da postoje poljoprivredni proizvođači kojima nisu isplaćene subvencije ni za 2023. godinu. Odgovor koji su oni dobili iz resornog Ministarstva poljoprivrede je da „budu još malo strpljivi“.
Kasni i povraćaj akcize na dizel. Naime, jedan od podsticaja u poljoprivredi je i povraćaj akcize na dizel. Povraćaj je moguće ostvariti u iznosu od 50 dinara po litru, do 100 litara po hektaru prijavljene površine – najviše do 100 hektara. Sporazumom sa Ministarstvom poljoprivrede precizirano je da se taj novac vraća u roku od 14 dana.
Ipak, prema svedočenjima poljoprivrednika, povraćaj akcize gotovo po pravilu
kasni.
„Rečeno je da ćemo čekati dve nedelje na povraćaj akcize, ali to u praksi nije tako. Nekad čekamo i po dva, dva i po meseca, a znam poljoprivrednike koji su i duže čekali“, kaže Filipović.
Prema njegovim rečima, kada poljoprivrednici već imaju kartice za gorivo, bilo bi najbolje da se preko njih vraća iznos akcize na pumpi, a ne tek nakon dostavljanja zahteva, i to sa zakašnjenjem.
„Za sve nas bi najbolje bilo da se na pumpi, odmah prilikom kupovine, vraća taj iznos akcize. Kažu da treba da se menja zakon – pa neka menjaju. Takođe, tražimo i da nam se vraća pun iznos akcize, ne samo 50 dinara. Ako uzmemo u obzir da je akciza oko trećine cene litra, ja za tri točenja izgubim pun rezervoar na akcizu“, kaže Filipović.
Prema Grbićevim rečima, poljoprivrednicima veoma znači što je cena nafte umanjena, a na to dobijaju i 50 dinara povraćaja. Kako dodaje, postoji mnogo predloga kako bi moglo i trebalo drugačije u ovom pogledu, ali kaže da je dobro što je i ovaj način uopšte zaživeo, jer poljoprivrednicima znači što gorivo mogu da kupe po znatno nižim cenama u odnosu na cene koje na benzinskim pumpama plaćaju vozači. I u 2025. cene su niže, te se poljoprivrednici nadaju istim uslovima kao i u prošloj godini.
Za poljoprivrednike je, inače, makar cena dizela bila zagarantovana – 179 dinara po litru. U januaru je, ipak, Naftna industrija Srbije (NIS) obavestila poljoprivrednike da će ta cena važiti samo do 27. januara. Ta vest stigla je vrlo brzo nakon najave da će Sjedinjene Američke Države uvesti sankcije NIS-u zbog ruskog vlasništva. Goran Filipović kaže da je cena dizela na NIS pumpama i dalje na istom nivou.
„Znam da su rekli da to više neće važiti, ali i dalje poljoprivrednici plaćaju po istoj ceni. Naravno, treba imati u vidu da je to samo na NIS-ovim pumpama, a na drugim, niže cene nema“, kaže sagovornik Nove ekonomije.
Ni povraćaj za osiguranje još nije isplaćen
I Filipović i Grbić dodaju da poljoprivrednicima još nije isplaćen ni povraćaj za
osiguranje. Ova subvencija inače se isplaćivala do 25. decembra tekuće godine. Država je tu vrstu subvencije uvela da bi stimulisala poljoprivrednike koji imaju do 20 hektara zemlje da se osiguraju. Ta stimulacija ogleda se u povraćaju 40 odsto vrednosti premije osiguranja. Pojedine lokalne samouprave uvele su dodatno subvencionisanje, od 10 do 20 odsto.
Poljoprivrednici mogu da osiguraju sve vrste useva i životinje.
„Generalno, podsticajima u poljoprivredi bavi se i ko treba i ko ne treba i uvek je to tema. Samo se ne spominje da su naš rad i naši proizvodi obezvređeni i da smo tu na velikom gubitku, uprkos dobijenim subvencijama“, kaže Grbić.
Jedan od uzroka gubitaka sa kojima se suočavaju poljoprivrednici su i loše vremenske prilike, i to najčešće suše, koje su tokom poslednjih godina sve učestalija pojava.
Iako predstavnici vlasti i nadležnih institucija ne mogu da utiču na vreme, ipak mogu da pomognu poljoprivrednicima da ih premoste.
„Suše, poplave – to su naši standardni problemi, zbog kojih gubimo prinose. Evo, nijednu kišu nismo imali od početka godine, a prolećna setva sve je bliža“, kaže poljoprivrednik Filipović.
Za Vladu i resorno Ministarstvo poljoprivrede, on, pak, nudi i rešenje.
„Jendeke treba očistiti, pustiti vodu iz Tise i Dunava. Ti jendeci su toliko zapušteni, a kopanjem bunara se ne postižu takvi efekti i dokazano je da nije
dobro navodnjavanje na taj način“, kaže Filipović.
Filipović naglašava da je država voljna da ponudi brzo rešenje, u vidu finansijske pomoći i podsticaja, ali da nema sluha za apele poljoprivrednika kojima su potrebna sistemska rešenja.
„Sve te brze odluke – mogu, ali kada treba nešto da se menja, neki zakon, onda od toga nema ništa. Mi smo imali toliko sastanaka, a mnogo stvari i dalje nije rešeno“, kaže Filipović.
Poljoprivrednici iz opštine Rača u više navrata blokirali su traktorima sve prilaze toj šumadijskoj opštini, u znak protesta zbog povećanja lokalnog poreza na imovinu, ali i u znak podrške studentima.
Blokade poljoprivrednika u ovom delu Srbije počinjale su u različito vreme, ali su trećeg februara počele rano ujutru – već od pet časova. Dosad su se, u zavisnosti od dana, blokirali putni pravci: Rača – Kragujevac, Rača – Topola, Rača – Smederevska Palanka, Rača – Markovac i Rača – Borci. Početkom februara blokirali su i službene automobile opštine.
Poljoprivrednici zahtevaju da se porez na imovinu smanji, odnosno vrati na prošlogodišnji nivo, ali traže i ostavke opštinskih čelnika. Podrška studentima se i u ovom slučaju podrazumeva.
Otkako su studenti blokirali fakultete sva četiri univerzitetska centra u Srbiji, a potom se talas protesta raširio po čitavoj Srbiji – poljoprivrednici su sa njima.
U poljoprivredi, kao i u društvu, možemo i moramo da menjamo mnogo
toga, da bi nam svima bilo bolje
Prvo su počeli da im kuvaju domaća jela u Novom Sadu, a sada u brojnim
mestima, poljoprivrednici su u svojim traktorima na početku i na kraju kolone. Kako je Filipović na samom početku njihovog pridruživanja rekao, najvažniji
interes poljoprivrednog udruženja na čijem se čelu nalazi je da traktorima
obezbede proteste studenata, a da će, kada se reše njihovi zahtevi i sami krenuti
u borbu.
„Sada je jedini cilj da traktorima obezbedimo blokade studenta da neko automobilom ne bi ugrozio njihovu bezbednost, vozeći kroz skup, a kada se reše njihovi zahtevi krenućemo u borbu za ostvarenje naših zahteva koje je obećala država i potvrdila potpisivanjem sporazuma“, rekao je Filipović.
Grbić kaže da su poljoprivrednici imali možda i najviše protesta, ali bez
dovoljne podrške.
„Za sebe mogu da kažem da sam živeo za to da se desi ovolika solidarnost. Ono što je sada najvažnije jeste da su se mladi ljudi sa svojim profesorima isprečili
na put korupciji i traže odgovore. Pobunili su se oni zbog kojih smo proteklih godina pružali otpor ovoj vlasti jer nismo hteli da dozvolimo da nam mlade i pametne ljude teraju u inostranstvo. Ni profesori nisu nikada dobili podršku kada su štrajkovali, već su im se brojali raspusti, mali i veliki odmori, a u stvari tek sada se vidi kakve su oni prave ljude od naše dece napravili. U poljoprivredi, kao i u društvu, možemo i moramo da menjamo mnogo toga, da bi nam svima bilo bolje“, zaključuje Grbić.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
DA Novo lice Srbije je rođenoTaj 15. mart 2025. godine ostaće upamćen kao datum kada je održan najveći skup u istoriji Srbije. Na poziv studenata u Beograd se sjatilo barem pola miliona ljudi, mada neke...
KAD PRIZNAŠ DA SI BESPOMOĆAN PRED NAPAŠĆU (PRVI KORAK), TE SE OSLONIŠ NA VIŠU SILU („KAKO GOD JE RAZUMEO“), NAPRAVIŠ INVENTAR SVOJIH GREŠAKA, SA SVE OBRAZLOŽENJIMA.., DOLAZI TRENUTAK DA SVE O KOJE SI SE OGRE...
Šta je to što jedan kadar može da obuhvati a da prenese koloplet emocija, ali i stavova vezanih za smrt, dugo se Dušan pitao, praveći na hiljade snimaka enterijera grobnica. Iz brižljivo odabranih sekvenci, ...
Još jedan susret dva izuzetna umetnika, posthumna kolaboracija maestra minimalne umetnosti Donalda Džada i najvećeg imena francuske mode Iv Sen Lorana, pod kreativnim vođstvom Entonija Vakarela, čija je ovo ...
Razgovor Emanuela Makrona, predsednika Francuske, sa predsednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, u kontekstu socio-političkih dinamika u Srbiji, kao i njegova izjava o ‘važnim i sadržajnim razgovorima’ ...
"Najava pulmologa Dejana Žujovića da osniva stranku, Srpsko liberalnu, predstavlja ko zna koji njegov pokušaj da uđe na politički teren. I ovaj će biti neuspešan, kao i prethodni", kaže za Danas novinar Nedim Sejdinović i dodaje da je to unošenje d...
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je rektoru Beogradskog univerziteta Vladanu Đokiću, rekavši da državu napadu ko god stigne....
Građani koji su sinoć gledali emisiju Hit tvit, ali i gostovanje Vojislava Šešelja na TV Informer imali su priliku da gledaju predsednika radikala u "punom sjaju"....
Nije se mnogo okolnosti promenilo od kada su počele da kruže debate o tome kako će se kretati cena nafte u narednom periodu....
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVEОбавештења