Narodna banka Srbije (NBS) danas je objavila da je sačinila Nacrt izmena i dopuna Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga radi potpunog usaglašavanja sa propisima Evropske unije.
Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, donet pre nešto više od godinu dana, kako je navela NBS, velikim delom je već usklađen sa direktivama EU o hipotekarnim i potrošačkim kreditima.
Taj zakon je doneo veliki broj novina kao što su ograničenje kamatnih stopa, primena olakšica u otplati kredita, kvalitetnije predugovorno informisanje, dodatna prava korisnika kod prevremene otplate kredita, a po prvi put je regulisana unakrsna prodaja finansijskih usluga, politika zarada zaposlenih u bankama, kao i savetodavne usluge.
„Ipak, kako bi se obezbedila potpuna usklađenost, bilo je potrebno izvršiti određene dopune koje se pre svega tiču kreditnih posrednika, usluga savetovanja o dugu, kao i uloge trgovaca kada kreditiraju kupce kroz odloženo plaćanje“, istakla je NBS.
Osim što se, kako je navedeno, mogu primeniti opšta pravila ugovornog prava, kreditno posredovanje trenutno nije uređeno.
Ovim predlogom se na osnovu iskustava u uporednoj evropskoj praksi, a u okvirima direktiva EU, detaljno regulišu vrste kreditnog posredovanja i koji subjekti i pod kojim uslovima mogu pružati te usluge, postupak licenciranja, nadzora, kao i način naplate naknade.
Pored toga, sve obaveze u pogledu predugovornog informisanja proširene su i na trgovce kada kupcima odobravaju odloženo plaćanje, zajam ili slične finansijske aranžmane.
Razlog za to je što u EU veliki broj trgovaca koji robu prodaju na internetu nude različite oblike finansiranja kupovine, najčešće u obliku „kupi sad, plati kasnije“ (Buy Now Pay Later).
Iako u Srbiji ovaj oblik još uvek nije značajnije zastupljen, sva je prilika, po oceni centralne banke, da će se i na tržištu Srbije sve više pojavljivati ovakvi i slični kreditni proizvodi koje je potrebno regulisati, jer mogu dovesti do impulsivne kupovine i prezaduženosti korisnika.
U svakom slučaju, trgovci koji nameravaju da svojim kupcima odobravaju bilo koji oblik finansiranja iz svojih sredstava, izuzev odloženog plaćanja čekovima, moraće da budu licencirani i biće pod nadzorom NBS.
Licencirano finansiranje kupaca od strane trgovaca ne obuhvata plaćanje platnim karticama banaka na rate, ili povezanim potrošačkim kreditima, jer su to kreditni proizvodi banaka i trgovci će u toj situaciji biti uglavnom u ulozi kreditnih posrednika.
Pored tih dopuna, po prvi put se prepoznaje i reguliše usluga savetovanja o dugu. Iako ova usluga nije značajnije zastupljena u zemljama EU, Evropska komisija smatra ove usluge izuzetno značajnim u kontekstu zaštite korisnika finansijskih usluga, pa je Direktivom o potrošačkim kreditima predvidela u nekoliko slučajeva obavezu davalaca kredita da korisnike upućuju na ove usluge.
Usluge savetovanja o dugu će moći da pružaju licencirana pravna lica (uključujući i udruženja) i preduzetnici i biće pod nadzorom NBS.
Primena odredbi koje uređuju ove usluge biće dodatno odložena, budući da se očekuje da u međuvremenu Evropska komisija izađe sa preciznijim uputstvima u pogledu načina pružanja tih usluga.
Izveštaj NBS predviđa privremeni skok inflacije krajem godine