Iran i Sjedinjene Američke Države postigle su dogovor o primirju po kom bi SAD i njeni saveznici iz Persijskog zaliva trebalo da isplate 300 milijardi dolara odštete Teheranu zbog bombardovanja, pod uslovom da Iran zauzvrat odustane, odnosno redukuje svoj nuklearni program. Dogovor koji je postignut je zapravo samo memorandum o razumevanju koji omogućava da se Ormuski moreuz otvori za pomorski saobraćaj bez plaćanja naknada i da napadi na Iran prestanu, dok bi u narednih 60 dana svi detalji tek trebalo da budu dogovoreni. SAD su pristale i da odblokiraju milijarde dolara zamrznutih sredstava koja pripadaju Teheranu.
Američki potpredsednik Džej Di Vans je potvrdio osnovne crte dogovora koje su prethodno objavili iranski izvori, a memorandum su, navodno virtuelno potpisali (bez sastajanja) američki predsednik Donald Tramp i Vans sa jedne strane i predsednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf sa druge. Dokument još uvek nije objavljen.
Mnogo nedoumica ostaje u vezi ovog dogovora. Rojters prenosi da špediterski prevoznici očekuju da prođu nedelje dok se ne vrati poverenje bezbednu plovidbu, nakon što Ormuski moreuz bude otvoren, a i brojna vojna i politička pitanja za sada ostaju bez odgovora.
Privremeni sporazum bi produžio krhko primirje objavljeno u aprilu za još 60 dana i ponovo otvorio Ormuski moreuz, koji je Iran efikasno blokirao otkako su SAD i Izrael napali Iran u februaru.
Dva druga pitanja koja su Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu koristili da opravdaju rat – okončanje iranske podrške regionalnim oružanim posrednicima i ograničavanje njegovog raketnog programa – nisu na dnevnom redu najavljenih pregovora.
„Sporazum je potpisan“, rekao je Tramp nakon što je stigao u Francusku na samit grupe G7 velikih ekonomija. Rekao je da će potpredsednik Vans prisustvovati zvaničnoj ceremoniji potpisivanja u Ženevi u petak.
Cene nafte pale su u ponedeljak na najniži nivo od 10. marta, ubrzo nakon što je blokada Ormuskog moreuza, uskog plovnog puta između Irana i Omana, prekinula jednu petinu svetske trgovine naftom.
Ali u utorak se cena stabilizovala, odražavajući oprezniji stav, a fjučersi nafte marke brent pali su za 0,3 odsto na 82,96 dolara po barelu u azijskim satima trgovanja.
Svakako, sporazum je do sada najznačajniji korak ka rešavanju sukoba, u kojem je poginulo najmanje 7.000 ljudi, uglavnom u Iranu i Libanu, i koji je preokrenuo globalna energetska tržišta.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan je u ponedeljak na društvenim mrežama napisao da je privremeni sporazum „važan korak“ ka zaustavljanju borbi, ali je napomenuo da konačni dogovor o trajnom primirju „tek treba da se oblikuje“.
Vans je za CNN rekao da je potpisani memorandum „veoma opšti dokument“. Detalji će biti objavljeni u naredna dva dana, rekli su američki zvaničnici.
Vans je rekao da uključuje „veoma značajan paket ublažavanja sankcija“ za Iran. Kasnije je za Fox News rekao da bi Tramp mogao da odluči da objavi sporazum pre petka.
Američki i iranski zvaničnici kažu da bi on na kraju mogao da donese značajne ekonomske koristi Iranu ukidanjem sankcija, odmrzavanjem strane imovine i osnivanjem fonda za obnovu od 300 milijardi dolara, koji bi finansirale susedne države Zaliva, u kojima se nalaze američke vojne baze.
Globalni ceh iranskog sukoba dostigao 25 milijardi dolara za kompanije, a troškovi i dalje rastu