Ukupno 5,34 milijarde dinara, što je oko 45 miliona evra, građani duguju bankama na ime kamata i naknada, pokazuju statistički podaci Narodne banke Srbije.
Ubedljivo najskuplja bankarska usluga je i dalje – dozvoljeni minus, čija je cena, u proseku, 29,33 odsto godišnje, mada u pojedinim bankama ovaj procenat ide i preko 35 odsto.
„Za petama“ minusu su – kreditne kartice, sa nešto nižom kamatom, od 21,42 odsto godišnje.
Prema računici Večernjih novosti, svaki vlasnik tekućeg računa koji koristi dozvoljeni minus i bar jednu kreditnu karticu godišnje banci plati bar 32.600 dinara.
Pojednostavljeno rečeno – korisnik tekućeg računa koji je uvek u maksimalno dozvoljenom minusu godišnje ostavi trećinu svoje plate banci, samo po tom osnovu.
Na 50.000 dinara, to je oko 15.000 dinara troška godišnje.
Ako, pri tome, ima bar jednu kreditnu karticu, po kojoj je dužan 27.000 dinara (što je prosečan dug po kartici izračunat na osnovu podataka Kreditnog biroa), to je još oko 6.000 dinara godišnje na ime kamate. Međutim, ovo nije jedini trošak za korišćenje kreditne kartice.
Svi korisnici ovih kartica plaćaju i trošak koji banke nazivaju različitim imenima – „članarina“, „naknada za korišćenje“… i naplaćuju je uglavnom mesečno, ili tromesečno. Ovi iznosi se kod kreditnih kartica međunarodnih platnih institucija kreću od 195-200 dinara pa do neverovatnih 6.000 dinara mesečno, za ekskluzivne kartice, koje podrazumevaju i dodatne usluge u inostranstvu. Dakle, na ime članarine za najjednostavniju kreditnu karticu iz međunarodnog sistema plaćanja godišnje ćemo izdvojiti bar 2.600 dinara.