Autorka teksta je Marija Mitrović, direktorka za filantropiju i partnerstva Trag fondacije.
Filantropija ili dobročinstvo je delovanje za opšte dobro kojim se doprinosi rešavanju konkretnih problema u društvu. U svetlu 14. VIRTUS nagrade za filantropiju, koju Trag fondacija dodeljuje kompanijama, malim i srednjim preduzećima i pojedincima za dobra dela načinjena u prethodnoj godini, postavlja se pitanje – kako da zajedno, kao društvo, damo filantropiji strateški, održivi okvir?
Opšte dobro je, bez sumnje, zadatak u kom svaki segment društva igra važnu ulogu. Odgovornost države i institucija jeste da stvore podsticajne uslove za filantropiju, odgovornost medija da izveštavaju transparentno i redovno o dobrim primerima, na kompanijama je da učine svoje poslovanje odgovornim i održivim, a na nama, pojedincima, da budemo aktivni, zainteresovani članovi svojih zajednica. Gde je mesto neprofitnog sektora u toj slagalici?
Katalizator dobrih promena
Da uloga neprofitnih organizacija u razvoju dobročinstva nije zanemarljiva govori i podatak da su u 2019. godini upravo one sprovele ili podržale 30,6% svih filantropskih akcija u Srbiji. Pod malo nezgrapnim nazivom „neprofitni sektor“ podrazumevaju se udruženja i neformalne grupe građana, privatne i korporativne fondacije, organizacije iz dijaspore i inostranstva i sve one, na različite načine, teže istom cilju. One su tu da preuzmu inicijativu kojom će mobilisati građane i kompanije da podrže pozitivne promene u društvu.
Te promene zahvataju najrazličitije oblasti, od ljudskih prava, zdravstva, obrazovanja do (re)konstrukcije javnih prostora, infrastrukture, ekologije i mnogih drugih. Osim toga, promene se tiču direktno najrazličitijih kategorija stanovništva, među kojima su i deca, žene, marginalizovane grupe, žrtve nasilja, bolesni, stari i mnogi drugi. Uprkos tužnoj činjenici da su pojedine oblasti ili grupe i dalje slabo zastupljene, istina je da bi bez rada neprofitnih organizacija, one bile potpuno nevidljive ili zanemarene.
Koliko u toj borbi nailaze na podršku, govori činjenica da pojedine organizacije i fondacije iz godine u godinu nastavljaju da ostvaruju svoje misije, da darodavci jasno iskazuju veće poverenje i spremnost da ih podrže, kao i to da broj organizacija civilnog društva raste. Ipak, da su stvari samo delimično ohrabrujuće, postaje jasno ako znamo da većina neprofitnih organizacija zavisi od projektnog finansiranja, donacija i grantova, bez ikakvog stabilnog izvora prihoda. Ukoliko bi država izdvajala makar minimalni deo sredstava za organizacije od poverenja, to bi bar u izvesnoj meri povoljno uticalo na veću sistematičnost i veći stepen planiranja filantropskih akcija.
Kada raščlanimo izvore prihoda neprofitnog sektora, prema podacima iz 2019. godine, najveća podrška dolazi od strane građana sa 51%, a potom slede kompanije sa 23%. Zbog transparentnosti i rezultata, one su vremenom zaslužile poverenje građana, a njihova podrška je najosetnija kada građani vide jasnu i hitnu potrebu, kao što je to slučaj sa prikupljanjem sredstava za lečenje dece putem fondacije „Budi human“.
Upravo na tom primeru vidimo koliko važnu ulogu, kako privatne tako i korporativne fondacije imaju u razvoju filantropije. Iako fondacije mogu povremeno donacijama da podrže inicijative, one su tu pre svega da iniciraju filantropske akcije i potom povežu sva tri sektora – javni, privatni i civilni – oko zajedničkog cilja koji se tiče zaštite ranjivih grupa ili razvoja zajedničkog dobra. Fondacije su često prve koje prepoznaju potrebe i probleme zajednice, prve kojima građani mogu prići tražeći pomoć i glavne da preusmere prikupljena sredstva tačno tamo gde su najpotrebnija. Koliko je to istinito i koliko jedna fondacija može da doprinese razvoju filantropije u društvu, vidi se na primeru Trag fondacije.
Na Tragu filantropije
Već 21 godinu širom Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Trag fondacija doprinosi razvoju filantropije kroz novčane donacije, osnaživanje udruženja i inicijativa, kao i kroz razvoj lokalnih fondacija i zajednica. Tokom te dve decenije, kroz brojne programe, podržano je više od 1.500 uspešnih projekata u 215 zajednica, sa preko 14 miliona američkih dolara.
Među njima su bili projekti protiv nasilja nad ženama, trgovine ljudima i eksploatacije, ali i inicijative za održivi razvoj i rešavanje najrazličitijih društvenih pitanja na lokalu. Osim davanja donacija, Trag razvija filantropiju i tako što podržava druge fondacije, zagovara unapređenje zakonodavnog okvira i uvođenje poreskih olakšica i jasnijih procedura, i konačno, dobra dela čini vidljivijim.
Baš ovo poslednje jeste cilj VIRTUS nagrade za filantropiju, koju svake godine Trag fondacija dodeljuje kompanijama i pojedincima koji ulažu u opšte dobro. Konkurs za ovogodišnju, 14. po redu, nagradu otvoren je do 25. februara, a mogu se nominovati domaće i strane kompanije, mala i srednja preduzeća, medijske kuće, korporativne fondacije, ali i pojedinci. Kao i do sada, nagrada se dodeljuje u pet kategorija, kako bi se istakli različiti dobri primeri filantropije i inspirisala nova dobročinstva, a dobra dela svako može uočiti i nominovati. Zato i vi saznajte više o načinima prijavljivanja i pravilima konkursa i učinite sve što je na vama da dobro ne ostane skriveno.