Vesti iz zemlje

21.07.2022. 12:23

Klima 101

Autor: Nova Ekonomija

Broj električnih vozila porašće pet puta do 2025. godine

Foto: Nova ekonomija

Broj električnih vozila povećaće se čak pet puta do 2025. godine na globalnom nivou, pokazuje analiza konsultantske kuće BloombergNEF, prenosi Klima 101

Prodaja električnih automobila se tokom prošle godine i više nego udvostručila i dostila novi rekord, prodato je 6,6 miliona modela na potpuno električni ili hibridni pogon. Prema procenama Međunarodne agencije za energetiku (IEA), sada se na nedeljnom nivou proda više električnih automobila nego u toku čitave 2012. godine, u narednim godinama to će se još ubrzati.

Konsultantska kuća specijalizovana za energetsku tranziciju, BloombergNEF, u svojoj publikaciji „Izgledi za električna vozila“ predviđa da je potpuna dekarbonizacija kopnenog transporta moguća u predviđenom roku i naglašava da se očekuje da će se broj električnih vozila povećati čak pet puta do 2025. 

GRAĐANI BI DA VOZE ELEKTRIČNE AUTOMOBILE, ALI NE MOGU DA IH KUPE

Ipak, neke kategorije kao što su kombiji i kamioni treba dodatno pogurati, dok su za neke druge poput dvotočkaša, trotočkaša i autobusa neto-nulte emisije dosta izvesnije čak i iz aktuelne perspektive.

Dekarbonizacija saobraćaja

Svet se zbog sagorevanja fosilnih goriva zagrejao za 1,2 °C u odnosu na preindustrijsko razdoblje. Negativne posledice klimatske krize već sada se osete – učestaliji, intenzivniji i dugotrajniji toplotni talasi, topljenje lednika, odumiranje korala, migracije, suše…  Kako bi se izbegla još gora situacija, Pariskim sporazumom teži se ograničenju porasta srednje globalne temperature na 1,5 °C. 

ZBOG RATA U UKRAJINI POLOVNI AUTOMOBILI TEŽE STIŽU DO KUPACA

Zbog pandemije globalne emisije ugljen-dioksida iz transporta pale su 2020. za oko 15 odsto u odnosu na 2019. Ali povratkom života na staro polako se u nekadašnje stanje vraćaju i količine oslobođenih štetnih gasova u saobraćaju.

Saobraćaj je jedan od glavnih izvora štetnih gasova globalno sa udelom od oko 20 odsto, od toga se tri četvrtine oslobađaju na kopnu.

Kako bi se transport dekarbonizovao do 2050. godine, emisije ovog sektora treba da se smanje za još oko 20 odsto u narednoj deceniji, kako je to procenila Međunarodna agencija (IEA). Ovo je još izazovniji poduhvat kada uzmemo u obzir projektovani porast ličnog i teretnog prevoza za preko dva puta.

KOJIM POLOVNIM AUTOMOBILIMA NAJBRŽE PADA VREDNOST

Da bi prelazak voznog parka sa dizela i benzina na struju zaista bio efikasan u borbi protiv klimatskih promena, potrebno je da bude praćen dekarbonizacijom elektromreže, ali i većom upotrebom niskougljeničnih goriva.

Takođe, neophodno je povećanje broja elektropunjača, pa ćemo pored puteva umesto pumpi sve više nailaziti na ogromne stanice za punjenje električnih vozila od nekoliko megavata kao što je ona koja je nedavno otvorena u Oksfordu.

Električna vozila već smanjuju potražnju za naftom za 1,5 miliona barela dnevno.

Razvoj elektromobilnosti na kopnu predvode Kina i Evropa – električna energija već odmenjuje 1,5 miliona barela nafte dnevno. BloombergNEF je proračunao da će se do 2025. to povećati na 2,5 miliona barela nafte dnevno. 

Čak i ako vlasti ne donose nove podsticajne regulative već proboj električnih automobila na putevima bude prepušten isključivo silama tehnologije, ekonomije i tržišta (scenario ekonomske tranzicije prema BloombergNEF-u), njihov broj će se u naredne tri godine uvećati na 77 miliona, a do kraja decenije na 229 miliona. Zaključno sa krajem 2021. bilo ih je oko 16 miliona, te je očekivano povećanje zaista pohvalno. 

U scenariju ekonomske tranzicije se do 2035. očekuje 468 miliona električnih automobila. Ali kako bi neto-nulte emisije bile ostvarene potrebno je da ih bude 612 miliona.

Poslednje vozilo sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem treba da bude prodato 2038.

Svetskim putevima se već sada vozi neverovatnih 275 miliona dvotočkaša i trotočkaša na električni pogon, kao i 685 hiljada autobusa.

U slučaju da se kolima putuje samo 10 odsto manje, do 2050. godine broj ovih vozila na putevima smanjio bi se za 200 miliona, a posledično bi bilo i znatno manje ugljen-dioksida u atmosferi.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.