BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Kralj Čarls III imao je veliko interesovanje za arhitekturu i, pre nego što je postao kralj, nije se libio da iznese svoje mišljenje i da osudi sve što nije bilo u skladu sa njegovim očekivanjima i njegovom estetikom.
Osim što nije razumeo, nije ni voleo savremenu arhitekturu. Kao glasni kritičar modernih pravaca, zalagao se za odbacivanje projekata velikih i priznatih imena iz oblasti arhitekture, uključujući Ričarda Rodžersa, Ludviga Mis van der Roea i drugih. Nije razumeo nove stilove, sprečio je da se izgradi novi, tada predloženi, dodatak i ekstenzija Nacionalnoj galeriji i Kraljevskoj operi. Podržavao je tradicionalnu arhitekturu raznim člancima, otvorenim govorima, TV dokumentarcima, pa čak i knjigom u kojoj promoviše svoje ciljeve.
Za vreme svog angažovanja i uticaja na oblikovanje i izgradnju britanske scene jedna od poznatih i najoštrijih intervencija bio je govor održan 1984. godine na Kraljevskom institutu britanskih arhitekata povodom 150 godina ove institucije.
U govoru koji se od tada popularno zove „govor o čiru”, Čarls je osudio savremenu arhitekturu uopšteno, kao i ciljano nekoliko tada aktuelnih projekata. Jedan od njih bila je i high-tech ekstenzija i proširenje Nacionalne galerije, koje su projektovali Ahrends Byrton & Koralek (ABK). Opisao je pobednički projekat kao „monstruozni čir na licu dragog i elegantnog prijatelja”. Posle toga, organizovao je novi konkurs na kome je pobedio postmoderni projekat Roberta Venturija i Denisa Skot Brauna, koji se njemu dopao i za koji je lobirao.
Reč „Carbuncle”, čir, zvanično je uvedena u britansko arhitektonsko novinarstvo kao nešto što je podložno kritici, a od 2006. godine ustoličeno je takmičenje za izbor za najgoru zgradu u Velikoj Britaniji, koju je pokrenuo časopis Building Design – Carbuncle cup.
U izgradnji „tradicionalnih” gradova imao je više uspeha. Imao ih je nekoliko, od kojih je Poundburi bio najuspešniji. Poundburi je proširenje grada Dorčestera za 6.000 ljudi sa centralnim trgom i klasičnom estetikom koja je opisana kao „uzorno selo u stilu Diznija”. Međutim, vremenom se pokazalo prihvatljivo među stanovnicima i polako je sticalo sve bolje i bolje kritike, gde je i surovi The Guardian napisao za njega da su se „mnoge stvari pokazale ispravne”.
Ključna nit koja povezuje sva zalaganja kralja Čarlsa III je želja da se promoviše tradicionalna arhitektura u odnosu na savremenu. Njegove izjave i obraćanja doprineli su osećaju animoziteta između klasičnih i modernih arhitekata. Povodom toga, u obraćanju struci 2009. na godišnjoj konferenciji RIBA (Royal Institute of British Architects) izjavio je:
„Ima nešto što sam žudeo da kažem od kada sam se poslednji put obratio vašem institutu, 1984, a to je da mi je žao ako sam ostavio utisak da sam pokrenuo neku vrstu ’rata stilova’ između klasičara i modernista ili da sam nekako želeo da povučem svet u 18. vek. Sve što sam hteo je prostor da se tradicionalni pristupi integrišu u savremeni svet”.
Kraljica je mrtva, živeo kralj!!
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE